U sklopu Sajma „Đulistan“, koji je održan u Hrvatskom kulturnom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli, posjetioci su imali priliku uživati i u posebnom kulturno-umjetničkom programu – reviji narodnih nošnji koju su priredili članovi Kulturno-umjetničkog društva „Modrački mornari“ iz Šerića, uz podršku žena čuvarica tradicije i bogate bosanskohercegovačke kulturne baštine.
Program pod nazivom „Revija narodnih nošnji“ moderirao je Malik Čičkušić, a kroz svojevrsni „pokretni muzej Bosne i Hercegovine“ publika je provela večer putujući kroz različite krajeve naše zemlje, upoznajući raznolikost tradicionalnog odijevanja, običaja, vezova, tkanja i kulturnih utjecaja koji su stoljećima oblikovali identitet naroda u BiH.
Na samom početku predstavljena je nošnja bošnjačkog stanovništva iz Šerića, koja pripada sjeveroistočnom tipu nošnji i nosi snažan orijentalni uticaj, uz spoj gradskog i seoskog načina odijevanja. Organizatori su istakli kako je riječ o rijetko sačuvanom primjeru nošnje ovog kraja, zbog čega ima posebnu sentimentalnu i kulturnu vrijednost.
Putovanje kroz tradiciju nastavljeno je predstavljanjem nošnje katoličkog stanovništva iz okoline Tuzle, koja pripada posavskom tipu nošnji. Posebnu pažnju privukli su bogati vezovi, čipke, keranje i ručno tkani detalji koji svjedoče o vještini i umjetničkom izrazu žena ovog kraja.
Publika je potom mogla vidjeti gradsku nošnju bošnjačkog stanovništva iz Sarajeva, izrađenu od finih materijala poput svile, kadife i beza, ukrašenu zlatovezom i precizno rađenim nakitom. Posebno mjesto zauzela je i begovica iz Sarajeva, nošnja bogatih begovskih porodica, prepoznatljiva po raskošnim detaljima, svilenim trakama, biserima i dukatima, koja jasno pokazuje društveni status i eleganciju nekadašnjeg vremena.
Veliku pažnju izazvala je i nošnja bošnjačkog življa sa Bjelašnice, jedna od najbogatijih narodnih nošnji Bošnjaka. Ova nošnja dinarskog tipa prilagođena je planinskom području i hladnijim klimatskim uvjetima, pa je izrađivana od vune, kože i tkanog platna. Ukrasni elementi nisu imali samo estetsku, nego i simboličku i zaštitnu ulogu. Predstavljena je i tradicionalna nošnja katoličkog življa iz Kraljeve Sutjeske, autentičan primjer srednjobosanske kulturne baštine u kojem se prepliću elementi srednjovjekovne bosanske tradicije i osmanskog umjetničkog izraza.
Revija je obuhvatila i nošnju pravoslavnog stanovništva iz okoline Doboja, koja predstavlja spoj dinarskih i panonskih kulturnih elemenata, te nošnju bošnjačkog stanovništva iz Podrinja, poznatu po jednostavnosti, ručnom vezu i tradicionalnim motivima oblikovanim pod utjecajem života uz Drinu i kulturnih dodira Istoka i Balkana.
Poseban segment večeri bila je prezentacija nošnje bošnjačkog stanovništva iz Gacka, koja pokazuje spoj gradske elegancije i tradicionalnog hercegovačkog načina odijevanja, ali i sefardski komplet iz Sarajeva nastao 1920. godine, inspirisan tradicijom sefardskih porodica, koji je izradila učiteljica veza kao svoje životno djelo. Poseban segment večeri bio je posvećen i sefardskoj kulturnoj baštini kroz prezentaciju sefardskog kompleta iz Sarajeva, nastalog davne 1920. godine.
Organizatori su istakli da ovaj komplet ne predstavlja klasičnu narodnu nošnju, već odjevni predmet inspirisan tradicijom sefardskih porodica koje su stoljećima bile važan dio kulturnog života Bosne i Hercegovine. Posebnu vrijednost ovom eksponatu daje činjenica da ga je kao svoje životno djelo izradila učiteljica veza, pažljivo čuvajući duh jednog vremena, estetiku i umjetnost ručnog rada.
Starina, detalji izrade i autentičnost izazvali su veliko interesovanje publike, podsjećajući na bogatu multikulturalnu prošlost Sarajeva i Bosne i Hercegovine u cjelini. Uz zvuke tradicionalne muzike iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, publika je tokom večeri mogla osjetiti bogatstvo kulturne raznolikosti naše zemlje, ali i važnost očuvanja tradicije, rukotvorina i identiteta koji se prenose generacijama.
Organizatori su poručili kako je cilj ove revije podsjetiti ljude koliko je bogata tekstilna i kulturna baština Bosne i Hercegovine, te podstaći mlađe generacije da istražuju i čuvaju naslijeđe svojih predaka. Revija narodnih nošnji još jednom je pokazala da Sajam „Đulistan“ nije samo mjesto susreta proizvođača i izlagača, već i prostor gdje kultura, tradicija i umjetnost dobijaju posebno mjesto i pažnju publike./S.P./
