U Brčkom je promovirano drugo izdanje „Bosanskog pravopisa“ autora Refika Bulića, doktora lingvističkih nauka i redovnog profesora na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Promociju je u Islahijjetu organizovala Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, a riječ je o jednom od značajnih savremenih normativnih djela bosanskog jezika, u izdanju Instituta za bosanski jezik i književnost iz Tuzle.
Govoreći o nastanku knjige, autor je istakao da je iza ovog pravopisa oko pet godina intenzivnog rada, ali i dugogodišnje iskustvo u proučavanju jezika i njegovom normiranju.
„Ja sam, zapravo, cijeli život u tome sazrijevao, bilježio sebi primjere i imao sam prvobitno želju napraviti pravopis koji neće biti veliki. Postavio sam sebi cilj da napravim najmanji mogući pravopis. Mislim da sam to zacrtao na 50-ak stranica, a onda sam vidio da to neće funkcionirati, jer su me često pitali poznanici i studenti nešto iz pravopisa profesora Halilovića dok nisam napravio svoj pravopis. Iako tamo ima rješenje, opet pitaju ljudi, a zamislite šta bi pitali da je to na 50 strana. Dakle, to je prilično obimna knjiga, neubičajena“, kazao je Bulić.
Kako je pojasnio, osnovna ideja bila je izraditi pravopis koji će biti pristupačan govornicima i usklađen sa stvarnom jezičkom praksom, zasnovan na pravopisnim preporukama, a ne isključivo na strogim pravilima.
„'Bosanski pravopis’ ne razlikuje se samo od onih u BiH već i pravopisa hrvatskog, srpskog i crnogorskog jezika. Pravopis sličan ovome bio je samo ‘Pravopis srpskohrvatskog’ ili ‘Pravopis hrvatskosrpskog jezika’ iz 1960. godine. Dakle, on je imao akcentiran rječnik i moj pravopis ima takav rječnik, dok drugi to nemaju. Kada su u pitanju varijante koje možemo birati, to nije nedostatak, nego prednost jezika. Standard treba pomagati govorniku, a ne ograničavati ga“, istakao je autor.
Posebnost ovog izdanja je i obim – knjiga sadrži 1.144 stranice, dok pravopisni rječnik obuhvata oko 50.000 natuknica. Autor naglašava da takav pristup proizlazi iz potrebe da se odgovori na stvarne jezičke dileme, a ne iz želje za opsežnošću.
„Ima mnogo riječi koje su našle svoje mjesto u pravopisnom rječniku. Ja sam ih označio kao stileme. Dakle, od njih ne treba bježati. Ima tu nekih drugih pojava koje ljudi ne razumiju baš najbolje. Naprimjer, ako vam neko kaže „tko“, svi će kazati da je to nešto što je hrvatsko. Dakle, kazat će vam da je to hrvatski jezik, a to nije tačno. To uopće nije tačno. U mojoj kući se, naprimjer, doskora tako govorilo. Dok su moja mati, njena, moje tetka bile žive govorilo se „tko“, „netko“, „svatko“. Samo ja govorio „ko“ zato što me je škola tako naučila, a to je jedna stara osobina i bosanskih govora. Ono što se danas može smatrati stilemom, ali ono naše, bosansko, dakle, nema nikakvog razloga da ga ne smatramo svojim“, pojasnio je profesor.
Urednik knjige dr. Halid Bulić naglasio je praktičnu vrijednost ovog djela.
„Pravopis je vodič i pouzdan savjetnik. Svako ko piše bosanskim jezikom svakodnevno ima dileme: kako nešto napisati i kako će ga čitalac razumjeti. Ova knjiga daje odgovore na ta pitanja“, kazao je Halid Bulić.
Promotor knjige dr. Sead Nazibegović podsjetio je da je od prvog izdanja pravopisa Senahida Halilovića prošlo gotovo tri decenije, te da je novo izdanje prirodan nastavak razvoja jezičke norme, a ne konkurencija postojećim djelima.
Zaključeno je da će „Bosanski pravopis“, zahvaljujući svojoj obimnosti i praktičnoj primjeni, biti značajan alat za nastavnike, novinare, studente i sve profesionalne korisnike jezika.
Moderatorica promocije bila je profesorica bosanskog jezika i književnosti Emina Pita.