U Ateljeu Ismet Mujezinović u Tuzli otvorena je izložba „Naša žena“, postavljena povodom Međunarodnog dana žena, koja kroz dokumentarne materijale i umjetničke radove tematizira ulogu žena u obnovi društva u poslijeratnim periodima. Izložba je izazvala pažnju javnosti nakon što su se u pojedinim medijima pojavile kritike zbog spominjanja imena Biljane Plavšić, bivše predsjednice Republike Srpske osuđene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.
Kako je objavio list Preporod, dio posjetilaca reagovao je negativno jer se ime Biljane Plavšić pojavljuje na izložbi uz brojne žene koje su dale doprinos u oblastima obrazovanja, zdravstva, kulture, socijalne zaštite i društvenog aktivizma. U tekstu je navedeno da je Plavšić tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bila dio političkog rukovodstva Republike Srpske koje je planiralo i provodilo politike koje su dovele do etničkog čišćenja, te da je 2002. godine priznala odgovornost za zločin protiv čovječnosti.
Povodom navoda da izložba „veliča” ratnu zločinku, oglasio se Historijski muzej Bosne i Hercegovine koji je saopćio da takve tvrdnje nisu tačne i da ne odgovaraju sadržaju izložbe.
Iz Muzeja ističu da u okviru izložbe ne postoji nikakav sadržaj koji afirmiše, opravdava ili glorificira osobe osuđene za ratne zločine, te da se spominjanje pojedinih ličnosti odnosi isključivo na dokumentovanje historijskih činjenica u okviru šireg hronološkog pregleda društveno-političkih okolnosti u Bosni i Hercegovini.
Prema pojašnjenju organizatora, izložba je koncipirana u tri cjeline. Prva predstavlja hronološki zid sa ključnim događajima iz poslijeratnih perioda nakon 1945. i 1995. godine, s ciljem pružanja šireg društvenog i historijskog konteksta. Druga cjelina donosi dokumentarne priče i materijale o ženama koje su svojim djelovanjem doprinijele razvoju društva, dok treća obuhvata radove savremenih umjetnica koji tematiziraju iskustva žena u poratnim društvima.
Historijski muzej Bosne i Hercegovine navodi da je izložba rezultat višemjesečnih istraživanja, terenskog i arhivskog rada, te da predstavlja prvi muzeološki prikaz nasljeđa i uloge žena u dva poslijeratna perioda u Bosni i Hercegovini. Iz Muzeja su također pozvali javnost da izložbu sagleda u njenom cjelovitom historiografskom i muzeološkom kontekstu.
U pojedinim medijskim navodima spominjalo se i da je Grad Tuzla organizator izložbe, no iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine su pojasnili da Grad Tuzla i gradonačelnik nisu organizatori ove postavke./Tuzlainfo.ba/
