Rezultati istraživanja o prehrambenim navikama djece od drugog do četvrtog razreda osnovnih škola na području Tuzlanskog kantona ukazuju na ozbiljne rizike po zdravlje najmlađih, upozoravaju sa Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli.
Prema prikupljenim podacima, većina djece svakodnevno konzumira namirnice sa veoma visokim glikemijskim indeksom, što dugoročno povećava rizik od razvoja pretilosti i dijabetesa tipa 2, i to već u najranijoj životnoj dobi.
Čak 74 posto djece svaki dan jede bijeli hljeb, što znači da tri od četiri djeteta dan započinju naglim skokom šećera u krvi. Slatkiše (čokolade, bombone i slične proizvode) svakodnevno konzumira 31 posto djece, dok 20 posto djece svaki dan jede čips i druge grickalice. Dodatnih 27 posto ovu vrstu hrane konzumira tri do pet puta sedmično.
Posebno zabrinjava podatak da djeca slatkiše najčešće jedu u periodima kada je organizam najosjetljiviji. U školi slatkiše konzumira 35 posto djece, nakon škole čak 48 posto, navečer 39 posto, dok vikendom taj procenat raste na 55 posto. Stručnjaci upozoravaju da je večernji unos šećera posebno rizičan jer doprinosi povećanom skladištenju masti, lošijem snu i slabijoj koncentraciji narednog dana.
Svako četvrto niakd ne doručkuje
Istraživanje je pokazalo i da gotovo svako četvrto dijete (24 posto) nikada ne doručkuje. Djeca koja ipak doručkuju najčešće konzumiraju bijeli hljeb i peciva, što dovodi do kratkotrajnog energetskog skoka, a potom brzog pada koncentracije, umora i nervoze tokom nastave.
Kada je riječ o gaziranim pićima, 21 posto djece ih konzumira tri ili više puta sedmično, dok ih devet posto pije svakodnevno. Stručnjaci upozoravaju da se ove navike s godinama dodatno pogoršavaju.
Analiza po uzrastu pokazuje da djeca u trećem i četvrtom razredu češće konzumiraju peciva, čips, pizzu i brzu hranu, što potvrđuje trend pogoršanja prehrambenih navika kako djeca odrastaju.
Dodatni problem predstavlja fizička neaktivnost – čak 51 posto anketirane djece ne bavi se nikakvim sportom. U kombinaciji s lošom ishranom, ovaj podatak predstavlja ozbiljan rizik za porast dječije pretilosti u narednim godinama.
Sa Fakulteta za tjelesni odgoj i sport poručuju da ovi podaci ne predstavljaju bezazlenu statistiku, već jasan alarm za roditelje, škole i nadležne institucije. Ukoliko se ne reaguje pravovremeno, upozoravaju, posljedice će biti vidljive vrlo brzo, dok će njihovo saniranje trajati godinama.