Gotovo svi gradski trotoari u Tuzli, kao i veliki broj sporednih ulica i saobraćajnica u višinskim zonama, danima su prekriveni ugaženim snijegom i ledom, što ozbiljno otežava kretanje pješaka i povećava rizik od povreda. Uprkos tome, iz gradske uprave i njenih nadženih službi još nema informacije o mogućnosti dodatnog angažmana građana kao ispomoći u čišćenju snijega, iako su takvu praksu već uvele druge sredine u Bosni i Hercegovini.
Primjeri iz Zenice i Sarajeva pokazali su da se u vanrednim zimskim uslovima mogu brzo pronaći operativna rješenja. U Zenici je komunalno preduzeće ALBA uputilo javni poziv građanima da se uključe u čišćenje snijega, a odziv je bio veći od očekivanog – više od stotinu Zeničana već prvog dana bilo je spremno raditi na terenu uz dnevnu naknadu.
U Sarajevu je, s druge strane, pokrenuto privremeno zapošljavanje radnika za ručno i mašinsko čišćenje snijega, uz jasno definisane uslove i mjesečnu platu.
U Tuzli, međutim, sličan poziv još nije upućen, iako je stanje na terenu sve teže, posebno za starije osobe, djecu i osobe sa invaliditetom. Ostaje otvoreno pitanje zbog čega grad i nadležna komunalna preduzeća nisu posegnuli za ovakvim modelom pomoći. Da li se radi o nedostatku sredstava, nepostojanju budžetske stavke za vanredne situacije ili jednostavno o izostanku pravovremenog planiranja?
Ako je problem u budžetu, onda se logično nameće i pitanje odgovornosti onih koji su trebali na vrijeme predvidjeti ovakve situacije. Zima i snijeg u Tuzli nisu iznenađenje, a vanredne padavine zahtijevaju fleksibilna i brza rješenja, kakva su već primijenjena u drugim gradovima.
Iskustva Sarajeva i Zenice pokazala su da među građanima postoji spremnost da pomognu, ali i da se problemi mogu rješavati organizovano, uz jasna pravila i nadoknadu za rad. Ostaje da se vidi hoće li Tuzla slijediti te primjere ili će građani i dalje sami, bez sistemske podrške, biti prepušteni klizavim i neočišćenim trotoarima./Tuzlainfo.ba/