Novi Zakon o radu u Federaciji BiH donosi set izmjena koje bi mogle značajno uticati na svakodnevicu hiljada zaposlenih, ali i otvoriti nova pitanja u odnosu radnika i poslodavaca. Iako je riječ još uvijek o radnom nacrtu zakona, promjene koje se razmatraju obuhvataju pravo na godišnji odmor, plaćene pauze, naknade za prijevoz i topli obrok, kao i rad nedjeljom i praznicima. U Ministarstvu rada i socijalne politike tvrde da je cilj ovih izmjena usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i jačanje zaštite radničkih prava.
Godišnji odmor
Jedna od ključnih promjena odnosi se na godišnji odmor, koji bi se po novom zakonu mogao koristiti u više od dva dijela. Ipak, prvi dio odmora morao bi trajati najmanje dvije sedmice neprekidno, kako bi se sačuvala njegova osnovna svrha – zaštita fizičkog i mentalnog zdravlja radnika. Takvo rješenje, tvrde iz Ministarstva, ide ka većoj fleksibilnosti i boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života.
Naknade za topli obrok i prijevoz
Radna grupa u kojoj sjede predstavnici sindikata, poslodavaca i resornog ministarstva razmatra i pitanje evidencije radnog vremena, odnosno šihterica, koje ostaju zakonska obaveza poslodavca. Također, predviđeno je da se kroz kolektivne ugovore ili pravilnike o radu mogu preciznije definisati prava na prijevoz, topli obrok i regres, ali bez garancije da će to ući u sam zakon kao obaveza. Upravo tu sindikati izražavaju nezadovoljstvo, jer žele da ta prava postanu zakonski zagarantovana. Također, novim zakonom regulira se pravo radnika na plaćenu pauzu tokom radnog dana.
Kazne za poslodavce
Ministarstvo ističe da novi zakon predviđa i strožije kazne za poslodavce koji krše propise, kao i jačanje uloge kolektivnih ugovora. Time bi se, prema njihovom stavu, omogućilo dodatno uređenje radnih odnosa u skladu s potrebama različitih sektora i specifičnostima tržišta rada.
Rad nedjeljom i praznicima
Jedna od najvidljivijih promjena za radnike tiče se rada nedjeljom i praznicima. Predloženo je da se dnevnice za te dane uvećaju za najmanje 50 posto, a to bi se odnosilo na sve radnike, bez obzira na djelatnost ili mjesto rada. Iz Ministarstva poručuju da zakon mora biti jednak za sve i da ne može selektivno tretirati pojedine sektore, ali da ostaje prostor da poslodavci pravilnicima preciznije urede raspored radnog vremena.
Dok iz Ministarstva poručuju da će novi zakon “unaprijediti osnovna prava”, u sindikalnim redovima upozoravaju da bez jasnog definisanja naknada i dodataka, posebno za one u privatnom sektoru, postoji bojazan da će promjene ostati samo na papiru.
Radna grupa nastavlja s pripremom prijedloga koji će, nakon usaglašavanja, ići u dalju zakonodavnu proceduru. Koliko će stvarne koristi osjetiti radnici, zavisit će od toga da li će kompromisi u pripremi zakona ići u korist radničkih prava ili interesa poslodavaca.