Čavalić razbio mit o broju nezaposlenih u BiH: Bez posla manje ljudi nego u Srbiji, na birou samo zbog liječenja

by nedim
| 13:01

Shodno evidencijama zavoda za zapošljavanje, trenutno u Bosni i Hercegovini postoji 335.386 nezaposlenih osoba (https://shorturl.at/tlerG). Riječ je o registriranoj nezaposlenosti koji podrazumijeva da je nezaposlena osoba ona koja ispunjava zakonom propisane uslove i prijavljena (registrovana) je u nekom od Zavoda za zapošljavanje, napisao je u tekstu na društvenim mrežama federalni zastupnik i ekonomski analitičar Admir Čavalić, čiji tekst prenosimo u cjelosti

Ovi podaci daju pogrešnu ili još direktnije lažnu sliku o stanju nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini. Naročito, ako kompariramo ove podatke sa regionom – 88.327 nezaposlenih u Hrvatskoj, 375.793 nezaposlenih u Srbiji (ove dvije države imaju veći broj stanovnika od Bosne i Hercegovine), 101.558 zaposlenih u Sjevernoj Makedoniji i 35.415 nezaposlenih u Crnoj Gori.
Statistika nezaposlenih
Ključni problem je što postoji izuzetna inicijativa za građane da se prijavljuju na evidencije zavoda za zapošljavanje, a kako bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje. Moguće da građani već rade u okviru neformalne ekonomije, ne žele da rade zbog niza (subjektivnih i objektivnih) razloga, ili su pak van zemlje – na sezonskim ili trajnim poslovima vani (Njemačka, Hrvatska, Slovenija itd.). Zbog ove prakse zavodi za zapošljavanje na određeni način preuzimaju ulogu zavoda za zdravstveno osiguranje. Pritom, zbog primarnosti ove funkcije, zanemaruju se druge aktivnosti poput kontinuirane edukacije, pronalaženja poslova, modeliranja novih programa zapošljavanja i slično.
Aktivni tražioci posla zbog toga posao pronalaze preko privatnih platformi za traženje posla. Sa druge strane, radnika nedostaje na tržištu rada, naročito u pojedinim oblastima poput građevine, ali i prerađivačke industrije. Pored inflacije, ovo diže i cijenu rada, međutim do određene granice (prosječna neto plata je 1.374 KM) – nakon toga se teži kapitalnim investicijama i uvozu radne snage. Kada govorimo o uvozu radne snage, nije riječ o zaposlenim strancima koji spuštaju cijenu rada na domaćem tržištu rada, već o radnicima koji preuzimaju poslove koje naši građani ne žele raditi (potrebno je razbiti ovaj mit kojeg nekada forsiraju sindikati – prava slika je vjerovatno slična onoj iz Slovenije prije 20 godina kada su naši radnici odlazili tamo da rade poslove koje slovenski radnici ne žele raditi). Također, broj ovih radnika je zanemariv u odnosu na prakse zemalja regiona.
Koliko je zaista nezaposlenih?
Trenutno, podatak koji u najboljoj mjeri oslikava stvarnost na tržištu rada je onaj u vezi anketne stope nezaposlenosti (https://shorturl.at/cRu57). Procjena je da je oko 187.000 anketno/stvarno nezaposlenih odnosno oko 13%. Od toga petina ima preko 50 godina. Po ovim podacima Bosna i Hercegovina je ispod Srbije koja ima veći broj stanovnika, i ne toliko značajno iznad Sjeverne Makedonije koja ima manji broj stanovnika. U komparaciji sa Hrvatskom zaostaje, ali Hrvatska ima daleko razvijeniju ekonomiju u odnosu sa drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Kako riješiti ovo pitanje?
Jedno od rješenja imamo na sjednici federalnog parlamenta koja će se održati 26.juna. Riječ je o Nacrtu zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (https://shorturl.at/Y1hSG). Zajedno sa Westminister fondacijom i grupom zastupnika, učestvovao sam u modeliranju ovog Nacrta, te lobiranju da čim prije dođe na dnevni red. Pošto je riječ o nacrtu, treba biti oprezan u vezi vremenskih rokova. Tako da je Prijedlog zakona realan tek za narednu godinu. Svejedno, dobar je početak i treba ga podržati, te pozivam kolege zastupnike da usvojimo ovaj nacrt.

Pored toga, predlažem da čim prije usvojimo Nacrt Zakona o dopuni Zakona o zdravstvenom osiguranju u FBiH (https://shorturl.at/AQa2y) kojeg sam pisao zajedno sa kolegicom, doktoricom Fatimom Gavrankapetanović-Smailbegović, i kojeg je potpisalo preko 20 zastupnika/delegata iz oba doma. Ovim izmjenama bi svako u FBiH imao pravo na zdravstveno osiguranje, a što bi ukinulo gore navedene inicijative za prijave na evidencije zavoda za zapošljavanje. Dakle, dvije konkretne stvari – restruktiranje zavoda za zapošljavanje i redefinisanje njihove uloge, te unaprijeđenje evidencija, te zdravstveno osiguranje za sve – i problem smo riješili (u vezi statistike nezaposlenosti), barem za FBiH. RS i BD mogu kopirati ovaj model.