U okviru obilježavanja „16 dana aktivizma borbe protiv rodno zasnovanog nasilja“ nevladine organizacije, aktivisti/ce, građani/ke Tuzlanskog Kantona, a u svrhu ukazivanja na društveni problem nasilja nad ženama danas su u Tuzli na Trgu Slobode u Tuzli organizovali posljednji ispraćaj svim žrtvama femicida u BiH.
Prema nezvaničnim i nepotpunim statistikama, od 2017. ubijeno je više od šezdeset žena.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji „većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, a čemu prethodi učestalo zlostavljanje u kući, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilje ili situacije u kojima žene imaju manje moći ili manje resursa od svog partnera“. Ubistva žena nazivamo femicidom jer se temeljni uzroci femicida razlikuju od drugih vrsta ubojstava i povezani su s općim položajem žena u društvu, diskriminacijom žena, rodnim ulogama, nejednakom raspodjelom moći između muškaraca i žena, uobičajenim rodnim stereotipima, predrasudama i nasiljem nad ženama.
Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće u Udruženju građana “Vive Žene” Tuzla o današnjem mirnom okupljaju izjavila je:
Selma Mustačević, koordinatorica programa rodne ravnopravnosti u Udruženju Amica Educa Tuzla.
Okupljanje i polazak je bio sa Trga slobode, a povorka bez transparenata u tišini se kretala prema kipovima Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića, pa kroz gradski park, pa nazad do skuplture „Sama“ u parku bivše Muzičke škole. Ispred skulpture „Sama“ okupljeni građani i građanke će odati poštovanje svim žrtvama minutom šutnje”.
Sa današnjeg okupljana upućeni su sljedeći zahtjevi:
– Uvođenje pravne definicije femicida.
– Uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte.
– Hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom (Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) i revidiranje kaznenih praksi.
– Osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole.
– Dosljednu primjenu zakona i u slučajevima kada do smrtnog slučaja dođe kao posljedice nasilja u porodici da se počiniocu sudi prema odredbama zakona koje će utvrditi težu kaznu.
Okupljeni su također pozivali medije da u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, preporukama za medije Vijeća za štampu BiH, Kodeksom časti udruženja BiH Novinari, UN Women preporukama za poboljšanje medijske prakse u pristupanju temama rodno zasnovanog nasilja:
– Proaktivnije bavljenje temom nasilja nad ženama na način da se, kad god je moguće, ne oslanjaju na kratke izvještaje i agencijske vijesti, već da koriste duže novinarske forme poput intervjua, komentara ili istraživačke priče.
– Suzdržavanje od senzacionalizma – pažljivim ličnim pristupom i kroz analitičko izvještavanje, ohrabriti žene da snažnije progovore o nasilju koje su doživjele.
– Dati prostora sociolozima, psiholozima, socijalnim radnicima, te češće naglašavati i podsjećati na kazne koje slijede osobama koje počine nasilje. /S.P./
