Odgovor menadžmenta rudnika “Kreka”: Rudari misle da se plata ne zarađuje, već prima

by nedim
| 19:26
2201 rudari

Kao odgovor na najavu Sindikata radnika Rudnika uglja (RU) Kreka da će 16. augusta stupiti u štrajk i zatražiti smjenu menadžmenta, saopćenjem su se oglasili vršioci dužnosti direktora Rudnika Husein Trumić i prokurist Adil Bašić.

U početku saopćenja se navodi kako su naslijeđeni su ogromni problemi koji su akumulirani godinama prije aktuelnog menadžmenta.

U periodu od formiranja Koncerna EPBiH, RU “Kreka” putem dokapitalizacije je od JP Elektroprivreda BiH dobio 86 miliona KM, a u toku je realizacija dodatnih 5 miliona KM. Ulaganja su vršena isključivo na osnovu iskazanih potreba RU “Kreka” i to u nabavku rudarske opreme i mašina (bageri, buldozeri, cjevopolagači, mašine za izradu jamskih prostorija, mašine za prijevoz tereta u jami, kamioni, transporteri, elektro oprema, sistemi za odvodnjavanje i dr.), remonte i održavanje (rotorni i hidraulični bageri kašikari, rudarska podgrada, buldozeri, transportni sistemi, odvodnjavanje elektroenergetski i informacioni sistemi i sl) i otkup zemljišta.

I pored značajnih ulaganja u infrastrukturu, rudarske mašine i opremu, izvršena ulaganja nažalost nisu rezultirali povećanjem proizvodnje i prihoda, i ekonomski održivom poslovanju rudnika. Naprotiv, prisutan je trend stalnog pada proizvodnje i smanjenja prihoda.

Od ulaska u Koncern EPBiH, RU “Kreka” je samo u 2011. godini ostvario proizvodnju i plasman uglja u odnosu na plan, uz napomenu da je u toj godini planirana proizvodnja i plasman uglja u količini 2,6 miliona tona uglja. U 2020. godini ostvarena je najniža proizvodnja uglja u odnosu na plan kojim je definisana količina 2,48 miliona tona. Za period I-VI, od planiranih 914 hiljada tona, ostvarena proizvodnja bila je 77 posto.

Posmatrajući period od 2010. zaključno sa junom 2021. godine, ostvarena je proizvodnja i plasman uglja od 81,7 posto, u odnosu na plan, dok su radovi na otkrivci na PK Dubrave i PK Šikulje ostvareni sa 62 posto, a pripremni radovi u jami Mramor od 53 posto.

U periodu od ulaska u Koncern EPBiH, Rudnik je u kontinuitetu poslovao negativno. Gubitak je povećan za 171 milion KM. Samo u 2020. godini, ostvareno je negativno poslovanja u iznosu 30,66 miliona KM. Na dan 30. juni 2021. godine, ukupan gubitak iznosi 360,28 miliona KM.

Istovremeno, prosječne plate uposlenih u RU “Kreka” su sa 814,88 KM, koliko su iznosile ulaskom u Koncern EPBiH, porasle na 1.077,33 KM kolike su isplaćene u 2020. godini. Topli obrok je porastao sa 6 KM koliko je po danu isplaćivano u novcu, na 14 KM po danu, kao i regres. Nažalost, povećavanje davanja uposlenicima nije rezultiralo i povećanjem proizvodnje. Naprotiv.

Više je razloga za takvo stanje. Glavni razlog je taj da je u RU “Kreka” po ulasku u Koncern EPBiH i među uposlenim i Sindikatom i upravama iz prethodnog perioda, preovladalo mišljenje da se planovi proizvodnje više ne moraju ispunjavati, da se plata više ne zarađuje, već da se plata ubuduće prima bez obzira na rezultate poslovanja. Nažalost takvo mišljenje je i danas na snazi. Najveći dio duga i gubitka RU “Kreka” odnosi se na isplaćene, a ne zarađene plate.

Prema nabavljenoj opremi i mehanizaciji se u velikoj mjeri postupalo nedomaćinski i neodgovorno. U garantnom periodu, koji je najčešće bio 24 mjeseca, mašine su radile nedovoljno, odnosno, odrađivale su vrlo mali broj radnih sati, da bi potom, često zbog banalnih kvarova koji su nastajali odmah po isteku garantnog perioda, mašine bile isključene iz radnog procesa mjesecima ili godinama ili su čak rashodovane, a umjesto njih su u rad uključivane mašine vanjskih izvođača.

Drastičan primjer neodgovornog odnosa prema mašinama nabavljenim od strane JP Elektroprivreda BiH je cjevopolagač nabavljen 2015. godine, koji je odradio svega 2.763 radnih sati od garantovanih 8.000 radnih sati, i potom je, zbog potpune devastacije, predložen za otpis. Sličan odnos je bio i prema tri buldozera renomiranog proizvođača koji su nabavljeni sredstvima JP Elektroprivreda BiH, a koji su, odmah po isteku garantnog perioda, zbog potpune devastacije (doslovno je od buldozera ostala samo šasija), predloženi za otpis.

Nestručan i neodgovoran rad sa mašinama i uređajima je često dovodio do oštećenja i kvarova. Rudnik nije na vrijeme obezbjeđivao potrebne rezervne dijelove i repromaterijale za sanaciju nastalih kvarova, a nerad mašina i opreme je rezultirao ili angažovanjem vanjskih izvođača, što je enormno uvećavalo troškove poslovanja ili izostankom proizvodnje, što je dalje povećavalo ekonomsku dubiozu Rudnika.

Odluka o uvođenju prekida rada za dio uposlenika RU Kreka oko koje ovih dana se vodi polemika je samo formalizovanje činjeničnog stanja, a ono se ogleda u tome da je u RU “Kreka” popularno uništiti stalno sredstvo i sredstvo za rad i više ne dolaziti na posao a primati platu. Za svo to vrijeme rade mašine trećih lica.

I pored lošeg poslovanja, plate radnika se nisu smanjivale. Najveći trošak u poslovanju rudnika je trošak plata, tako da je za 2020. godinu bilo planirano učešće plata u ukupnim prihodima od 49,6 posto, dok je ostvarenje iznosilo 77,4 posto. Za prvih 6 mjeseci 2021. godine, planirano je učešće plata u ukupnim prihodima je 38,5 posto, dok je ostvarenje čak 83 posto.

Poseban problem u poslovanju rudnika, zbog ugrožene likvidnosti predstavlja između ostalog, nemogućnost blagovremenog penzionisanja radnika zbog velikih neizmirenih obaveze po osnovu doprinosa za PIO/MIO, i nezaposlene iz ranijeg perioda, kao i česte blokade računa zbog neizmirenih obaveza iz ranijeg perioda prema dobavljačima, ali i blokada računa zbog tužbi “radnika”.

Posebno je problem u poslovanju zbog tužbi “radnika” rudnika zbog neuplaćenih obaveza za PIO/MIO. Čak cca 1.730 “radnika” je podnijelo tužbe protiv rudnika, od čega je do sada 860 donesenih- dosuđenih u iznosu cca 6,84 miliona KM. Na taj se iznos treba dodati i iznos sudskih troškova u iznosu cca 791 hiljada KM. Za ostale tužbe za koje nije donesena presuda, radi se o ukupnom iznosu cca 12 miliona KM bez sudskih troškova. Nažalost, i ovdje smo identifikovali spregu “radnika”, Sindikata i nekih od bivših članova Uprave koji su sada advokati i zastupaju “radnike”.

Ovaj nerad i sistematsko uništavanje RU “Kreka” se finansirao sredstvima JP Elektroprivreda BiH. Zbog neostvarivanja proizvodnje i plasmana uglja u periodu od 2010. – 2021. godine, što se odražavalo na poslovanje rudnika i nedostatka sredstava prvenstveno za nastavak primanja plata plata u RU Kreka, te kako bi obezbijedila planiranu proizvodnju električne energije, a samim time i dovoljne količine uglja, JP Elektroprivreda BiH vršila avansne uplate po osnovu ugovora o isporuci uglja, u ukupnom iznosu 123,36 miliona KM.

Kako RU “Kreka” nije mogao proizvodnjom i isporukom uglja opravdati dobivene avanse, JP Elektroprivreda BiH je za RU “Kreka” donijela Odluku o pretvorbi uplaćenih a neopravdanih avansa u dugoročnu pozajmicu u iznosu 123.363.316,02 KM, na period do 240 mjeseci uz 24 mjeseca “grace perioda”.

Također, kako bi sanirali dubioze iz prethodnog perioda prema fondu PIO/MIO i omogućili penzionisanje svih uposlenika RU Kreka koji su stekli uslove za penciju obratili smo se JP Elektroprivreda BiH za pomoć i odobrena su nam sredstva u vidu pozajmice u iznosu 18.300.000,00 KM.

Navedena sredstva se već koriste za izmirenje dijela obaveza za doprinose za PIO/MIO i nezaposlene, otpremnine, čime je stvorena mogućnost penzionisanja radnika. Do sada su povučena sredstva iz pozajmice u iznosu 3,98 miliona KM.

Detaljno je urađena i analiza dosadašnjih ulaganja u RU Kreka od strane JP Elektroprivreda BiH. JP Elektroprivreda BiH je u prethodnom periodu odobrila 94 miliona KM. Ulaganje u RU Kreka će biti nastavljeno ali uz uslove njihove dokazane opravdanosti i spremnosti RU “Kreka“ da ta ulaganja koristi na dobrobit i Rudnika i ulagača što do sada nije bio slučaj. Sve informacije koje se daju u javnost da su uzroci problema u RU Kreka neulaganje nisu tačni i ne odgovaraju činjeničnom stanju.

U narednom periodu RU “Kreka” će donositi poslovne odluke kako bi se izvršila konsolidacija Rudnika, obezbijedila planirana proizvodnja i plasman uglja i stvorile mogućnosti za ostvarenje pozitivnog poslovanja, a sve s ciljem opstanka Rudnika.

Jedini spas za RU “Kreka” je ubrzan nastavak procesa restrukturiranja po programu koji je predložio menadžment Koncerna EPBiH, a prihvatili Vlada FBiH i Samostalni sindikat radnika rudnika FBIH. Odustajanje od procesa restrukturiranja znači neminovnu propast RU “Kreka” i njegov stečaj.

“Nažalost, svjedoci smo u posljednja tri mjeseca zastoja u procesu restrukturiranja koji je uzrokovan isključivo odustajanjem od ispunjavanja preuzetih obaveza rukovodstva Sindikata. Zato pozivamo predstavnike Sindikata da nastavimo sa započetim i usaglašenim procesom restrukturiranja bez ucjenjivanja i dodatnih uslovljavanja, poštujući principe socijalnog dijaloga, odredbe Zakona o radu, Kolektivnog ugovora i sporazuma koji su potpisani u prethodnom periodu”, navodi se u zaključku saopćenja.