Američki New Lines Institute for Strategy and Policy objavio je novi izvještaj u kojem se predlaže snažniji angažman Sjedinjenih Američkih Država na zapadnom Balkanu, uključujući ustavne reforme u Bosni i Hercegovini, jačanje državnih institucija i stvaranje uslova za članstvo BiH u NATO-u do 2035. godine, prenosi Slobodna Bosna.
Autorica izvještaja Amanda Thorpe smatra da Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne može dugoročno ostati zarobljena u političkom sistemu koji omogućava stalne institucionalne blokade.
U dokumentu objavljenom 10. novembra, pod nazivom „A Practical Roadmap for Sustained U.S. Engagement in the Western Balkans“, predlaže se aktivnija američka politika prema regionu, uz poseban naglasak na stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine.
Poseban američki izaslanik za ustavne reforme
Jedan od najvažnijih prijedloga odnosi se na imenovanje posebnog američkog izaslanika za ustavne reforme u Bosni i Hercegovini.
Prema zamisli autorice, izaslanik bi koordinirao rad kontakt-grupe sastavljene od domaćih političkih predstavnika, evropskih i regionalnih partnera, s ciljem pronalaženja dugoročnih rješenja za postojeće institucionalne probleme.
Thorpe ocjenjuje da je Dejtonski mirovni sporazum uspješno zaustavio rat, ali da politički sistem uspostavljen nakon njega nije osigurao dovoljno funkcionalnu državu.
Zbog toga zagovara reforme koje bi omogućile provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, unaprijedile rad institucija i očuvale multietnički karakter Bosne i Hercegovine.
BiH u NATO-u do 2035. godine
Izvještaj predlaže i da Sjedinjene Američke Države postave proširenje NATO-a na cijeli zapadni Balkan kao dugoročni strateški cilj.
Za Bosnu i Hercegovinu autorica predlaže stvaranje političkih i institucionalnih uslova za članstvo u NATO-u do 2035. godine.
Kao jednu od prepreka navodi postojeće mehanizme odlučivanja koji omogućavaju blokiranje važnih sigurnosnih odluka. Zbog toga smatra da bi trebalo razmotriti promjene kojima bi pitanja odbrane i sigurnosti bila manje podložna političkim vetima.
Važno je naglasiti da 2035. godina nije zvanično utvrđen rok NATO-a niti odluka američke administracije, nego cilj koji se predlaže u nezavisnom analitičkom izvještaju.
Kritike lobiranja vlasti entiteta RS u Washingtonu
Posebnu pažnju autorica posvećuje političkom djelovanju vlasti entiteta RS u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kako prenosi Slobodna Bosna, Thorpe u izvještaju navodi da su tokom 2025. godine milioni dolara usmjeravani na lobističke aktivnosti u Washingtonu, uključujući nastojanja da pojedini političari iz entiteta RS budu uklonjeni s američkih sankcijskih lista.
Ona upozorava i na političke poruke kojima se odnosi na zapadnom Balkanu pokušavaju predstaviti kao sukob kršćana i muslimana, ocjenjujući takve narative opasnim za regionalnu stabilnost.
Autorica se protivi dodatnim etničkim i teritorijalnim podjelama, smatrajući da takva rješenja ne uklanjaju postojeće sukobe, nego stvaraju nove mogućnosti za političke krize.
Snažnije američko prisustvo na Balkanu
Izvještaj upozorava i na mogućnost jačanja ruskog i kineskog uticaja ukoliko Sjedinjene Američke Države smanje svoje prisustvo u regionu.
Thorpe zbog toga predlaže uspostavljanje Balkanske sigurnosne inicijative, koja bi uključivala vojnu saradnju, razvoj odbrambene industrije, kibernetičku sigurnost i zaštitu od hibridnih prijetnji.
Uz sigurnosni angažman, predlaže se i veće prisustvo američkog kapitala, podrška privrednom razvoju te jačanje vladavine prava kao preduslova za ozbiljnije investicije.
Zaključak izvještaja jeste da dugoročna stabilnost zapadnog Balkana zahtijeva funkcionalne institucije, zaštitu prava građana i snažniju međunarodnu saradnju.
Ipak, riječ je o preporukama nezavisnog američkog istraživačkog instituta, a ne o zvaničnoj politici Washingtona. Ostaje otvoreno pitanje hoće li predložene mjere dobiti podršku američke administracije i evropskih partnera.
