Odluka Narodne banke Srbije (NBS) o zabrani rada Alta banci izazvala je zabrinutost među građanima i otvorila brojna pitanja o poslovanju ove finansijske institucije, nadzoru bankarskog sektora i mogućim nepravilnostima. Prema informacijama iz saopćenja viceguvernera NBS-a, stvarno stanje u banci značajno se razlikovalo od podataka koje je ona prethodno dostavljala regulatoru.
Viceguverneri Narodne banke Srbije Željko Jović, Ana Ivković, Dragana Stanić i Nikola Dragašević zatražili su od nadležnog tužilaštva da utvrdi okolnosti koje su dovele do donošenja odluke o zabrani rada banke, kao i eventualnu krivičnu odgovornost odgovornih osoba unutar NBS-a.
U zajedničkom saopćenju naveli su da su sa stvarnim stanjem u Alta banci upoznati tek na hitnoj vanrednoj sjednici Izvršnog odbora, održanoj u večernjim satima 30. oktobra 2026. godine.
Prema njihovim tvrdnjama, utvrđeno stanje drastično je odstupalo od izvještaja koje je banka dostavljala Narodnoj banci Srbije, zbog čega se postavlja pitanje kada su nadležne osobe saznale za nepravilnosti i jesu li pravovremeno reagovale.
Traži se utvrđivanje odgovornosti unutar Narodne banke Srbije
Viceguverneri smatraju da je posebno važno utvrditi na kojem su nivou rukovođenja postojala saznanja o finansijskim rizicima i nepravilnostima u poslovanju Alta banke.
Također traže provjeru načina na koji su razmatrani nalazi, stručne procjene i upozorenja zaposlenih u nadležnim organizacionim jedinicama NBS-a, kao i jesu li na osnovu raspoloživih informacija preduzete odgovarajuće mjere.
Cilj zahtjeva je, kako se navodi, utvrđivanje činjenica i eventualne odgovornosti za propuste koji su mogli ugroziti interese deponenata.
Prema navodima iz dostavljenog izvještaja, ispred poslovnica Alta banke u pojedinim gradovima Srbije formirali su se redovi zabrinutih građana koji pokušavaju doći do informacija o svom novcu i mogućnostima raspolaganja sredstvima.
Profesori upozorili na moguće iznošenje novca iz Srbije
Dodatnu pažnju izazvala je inicijativa profesora Univerziteta u Beogradu Vladimira Obradovića i Ognjena Radonjića, koji su uputili 13 dopisa nadležnim institucijama u Srbiji i inostranstvu.
Među adresatima su, prema njihovim navodima, institucije Evropske unije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Profesori su zatražili hitnu procjenu rizika od nezakonitog iznošenja gotovine iz Srbije te razmatranje pojačanih kontrola na graničnim prijelazima i međunarodnim aerodromima.
Kao povod naveli su najnovija dešavanja u finansijskom sektoru Srbije, uključujući odluku o Alta banci, kao i javno iznesene sumnje o mogućim značajnim transferima novca u inostranstvo.
„Postoje ozbiljni razlozi za sumnju da bi moglo doći do ubrzanog iznošenja novca iz Srbije. Kada postoje upozorenja koja zahtijevaju provjeru, odgovorne institucije ne smiju da čekaju da novac nestane da bi počele da rade svoj posao“, poručili su Obradović i Radonjić.
Oni su pozvali nadležne organe da procijene potrebu za dodatnim kontrolama prijenosa gotovine i intenziviraju međunarodnu razmjenu informacija o eventualno sumnjivim finansijskim tokovima.
Važno je naglasiti da su navodi o mogućem nezakonitom iznošenju novca zasad predstavljeni kao sumnje i upozorenja koja zahtijevaju provjeru, a ne kao utvrđene činjenice.
Šta će biti s novcem građana?
Narodna banka Srbije potvrdila je da je Alta banci oduzeta dozvola za rad zbog znatnog pogoršanja finansijskog stanja i rizika po interese deponenata.
Prema zvaničnim informacijama, Agencija za osiguranje depozita omogućit će isplatu osiguranih depozita, a zakonski zaštićeni iznos je do 50.000 eura po deponentu. Početak isplate predviđen je najkasnije sedam radnih dana od sudskog rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
