Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je srbijanska ekonomija u prvoj polovini godine ostvarila rast od 3,5 posto, ocijenivši taj rezultat najboljim u Evropi. Ipak, kaže da tim rezultatom nije u potpunosti zadovoljan.
Vučić je o ekonomskim kretanjima govorio u četvrtak na ekonomskom forumu u Beogradu, tokom panela „Nužnost prilagođavanja: Konkurentnost i trgovina u novoj eri“.
Odgovarajući na pitanje zbog čega bi strani investitori trebali ulagati upravo u Srbiju, Vučić je kazao da je riječ o složenom pitanju te da je nivo investicija trenutno niži nego ranije, ne samo u Srbiji nego i širom Evrope i svijeta.
Govoreći o rezultatima srbijanske ekonomije, naveo je da je u prvih šest mjeseci godine zabilježen rast od 3,5 posto.
„To je rezultat broj jedan u Evropi. Jesam li potpuno zadovoljan? Nisam“, rekao je Vučić.
Prema podacima koje su objavile srbijanske vlasti, bruto domaći proizvod Srbije u drugom tromjesečju porastao je 3,8 posto u odnosu na isti period prošle godine, što Srbiju svrstava među evropske ekonomije s višim stopama rasta.
Ratovi i cijene energenata otežavaju planiranje
Vučić je tokom panela govorio i o globalnim ekonomskim rizicima, posebno o ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i kretanju cijena energenata.
Istakao je da je u takvim okolnostima teško praviti dugoročne ekonomske planove.
„Nije moguće praviti planove dok traju veliki ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku“, kazao je Vučić, dodajući da visoke cijene energenata dodatno povećavaju neizvjesnost.
Govorio je i o promjenama u međunarodnoj trgovini, ocijenivši da se ona sve manje oslanja na princip slobodnog tržišta, a sve više na državne subvencije, carine i različita ograničenja.
Prema njegovim riječima, države nastoje zaštititi domaće kompanije uvođenjem trgovinskih barijera, što dodatno otežava poslovno planiranje i povećava neizvjesnost za investitore.
Na ekonomskom forumu u Beogradu učestvovali su i prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali, predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović te ministar vanjskih poslova Marko Đurić.
