Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini mogla bi otvoriti novu politički osjetljivu raspravu o budućnosti OHR-a, u trenutku kada se Christian Schmidt posljednji put obraća u svojstvu visokog predstavnika.
Schmidt je, prema navodima OHR-a, donio ličnu odluku da okonča službu u provedbi mira u BiH, a njegov odlazak ponovo je otvorio pitanje izbora nasljednika, ali i opstanka Ureda visokog predstavnika.
Posebnu težinu današnjoj sjednici daje činjenica da Vijećem sigurnosti predsjedava Kina, dok Rusija i Kina već godinama osporavaju Schmidtovu legitimnost jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN-a. Obje zemlje ranije su zagovarale zatvaranje OHR-a i ukidanje bonskih ovlasti.
Zapadne članice Vijeća sigurnosti, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, do sada su insistirale da OHR ostane aktivan sve dok BiH ne ispuni Agendu 5+2, odnosno ciljeve i uslove koje je definisalo Vijeće za implementaciju mira.
U diplomatskim krugovima sve više se špekuliše da bi Kina i Rusija mogle otvoriti pitanje pravnog mišljenja o načinu imenovanja visokih predstavnika prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Takav potez mogao bi ponovo staviti u fokus odluku Upravnog odbora PIC-a iz maja 2021. godine, kojom je Schmidt imenovan na funkciju visokog predstavnika.
Eventualno pravno mišljenje moglo bi analizirati praksu prethodnih imenovanja i pitanje da li je za imenovanje visokog predstavnika potrebna saglasnost Vijeća sigurnosti UN-a, jednoglasnost PIC-a ili saglasnost domaćih strana u BiH. Iz UN-a su i ranije stizala tumačenja da saglasnost Vijeća sigurnosti nije nužna za imenovanje visokog predstavnika.
Ova rasprava posebno je važna za vlasti u Republici Srpskoj, koje godinama osporavaju Schmidtov legitimitet i odluke OHR-a. Svaki novi dokument, nacrt rezolucije ili politička inicijativa iza koje bi stale Rusija i Kina mogao bi biti iskorišten kao dodatni argument u nastavku osporavanja visokog predstavnika.
Podsjećamo, Rusija i Kina su 2021. godine u Vijeću sigurnosti predložile nacrt rezolucije kojim bi se, uz formalno prihvatanje Schmidtovog imenovanja, ukinule bonske ovlasti i zatvorio OHR do 31. jula 2022. godine. Zapadne zemlje tada su odbacile takav pristup, uz stav da političke okolnosti u BiH ne dozvoljavaju gašenje OHR-a.
Zbog toga će se s posebnom pažnjom pratiti i stav Sjedinjenih Američkih Država. Odnos Washingtona prema eventualnim prijedlozima Kine i Rusije mogao bi pokazati da li je Schmidtov odlazak isključivo lična odluka ili rezultat šireg političkog pritiska.
Schmidtov odlazak već je izazvao brojne političke reakcije u BiH, posebno među onima koji njegovu ostavku predstavljaju kao pobjedu politike Milorada Dodika. Ipak, konačan odgovor o budućnosti OHR-a zavisit će od odnosa ključnih međunarodnih aktera i odluka koje bi mogle uslijediti nakon današnje sjednice u New Yorku.