Vlasti Šri Lanke uvele su srijedu kao neradni dan za javne institucije u pokušaju da smanje potrošnju goriva usljed ozbiljne nestašice, uzrokovane eskalacijom sukoba na Bliskom istoku.
Odluka je donesena nakon vanrednog sastanka državnog vrha, na kojem je predsjednik Anura Kumara Dissanayake poručio da se zemlja mora „pripremiti za najgore, a nadati se najboljem“. Mjera podrazumijeva četverodnevnu radnu sedmicu, koja će se primjenjivati i na škole i univerzitete, dok će ključne službe poput zdravstva i imigracije nastaviti raditi bez prekida.
Nestašica goriva dodatno je pogoršana nakon blokade Hormuškog moreuza, ključne rute za transport nafte iz Zaljeva prema Aziji. Riječ je o pravcu kojim je ranije prolazila većina energenata namijenjenih ovom dijelu svijeta, što je izazvalo lančani rast cijena i poremećaje u snabdijevanju.
Šri Lanka je, osim skraćene radne sedmice, uvela i stroge mjere racionalizacije goriva. Građani su obavezni koristiti nacionalnu propusnicu, kojom je ograničena količina goriva – na 15 litara za automobile i pet litara za motocikle. Ove mjere izazvale su nezadovoljstvo dijela stanovništva, koji smatra da su kvote nedovoljne.
Ovo nije prvi put da se zemlja suočava s ovakvim restrikcijama. Sličan sistem uveden je 2022. godine tokom teške ekonomske krize, kada Šri Lanka nije imala dovoljno deviznih rezervi za uvoz osnovnih potrepština.
Kriza se ne zaustavlja samo na Šri Lanki. Brojne azijske zemlje uvode slične mjere kako bi ublažile posljedice rasta cijena goriva. Tajland podstiče građane da nose laganiju odjeću kako bi smanjili korištenje klima-uređaja, dok je u Mjanmaru uveden sistem vožnje „par-nepar“, po uzoru na nekadašnje mjere u bivšoj Jugoslaviji.
Bangladeš je reorganizovao praznike i uveo planska isključenja struje, Filipini su ograničili službena putovanja i uveli rad od kuće, dok Vijetnam poziva građane da smanje korištenje automobila i češće koriste bicikle ili javni prevoz.
Rastuće cijene nafte, koje su dostigle oko 100 dolara po barelu, dodatno opterećuju ekonomije širom Azije, a analitičari upozoravaju da bi kriza mogla potrajati ukoliko se sukobi na Bliskom istoku nastave.
