Uprkos ekstremnim vremenskim uslovima koji su značajno smanjili prinose u Brazilu i Vijetnamu – dvije najveće proizvođačice kafe – svjetska proizvodnja ove sirovine ipak bilježi umjeren rast. Ipak, taj rast ne ispunjava očekivanja investitora.
Cijena sirove kafe više se nego udvostručila u posljednjim mjesecima, ponajviše zbog smanjenih prinosa izazvanih sušom i visokim temperaturama. Potencijalno dodatni pritisak na cijene mogao bi doći zbog američkih carina na uvoz proizvoda iz brojnih zemalja proizvođača.
Rastu cijena doprinosi i povećana potražnja na ključnim tržištima – SAD, Evropi i Kini. U februaru su cijene dostigle rekordni nivo, a iako su nešto opale, i dalje ostaju visoke. To je dovelo do dileme među pržionicama – zadržati troškove unutar firme ili ih prebaciti na potrošače.
Početkom marta, cijena kafe srednjeg kvaliteta bila je više nego dvostruko viša nego u septembru, dok su specijalne sorte postizale još veće cijene. Dodatni udarac tržištu zadale su carine koje je najavio predsjednik SAD-a Donald Trump – 10% na uvoz kafe iz zemalja poput Brazila, Etiopije i Kolumbije. Najave o još višim carinama na robu iz Vijetnama i Indonezije, iako trenutno odgođene, izazvale su dodatnu nesigurnost.
Najbolje sorte kafe i dalje uspijevaju u ekvatorskom pojasu, gdje sporiji rast biljke donosi intenzivniji ukus zrna. Februar je donio najvišu cijenu kafe ikada zabilježenu – čak višu od one iz 1977. kada je mraz uništio većinu zasada u Brazilu.
Uz klimatske promjene, na poskupljenja utiču i inflacija, skuplji rad, đubrivo, troškovi finansiranja, kao i gomilanje zaliha zbog straha od novih carina.