Ustavni sud BiH ukinuo zabranu isticanja simbola Armije RBiH u RS-u, poništen i veto Cvijanović

Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da je odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom se kažnjava javno isticanje simbola Armije RBiH neustavna, a van snage je stavljena i izjava Željke Cvijanović o zaštiti vitalnog interesa RS-a zbog imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Riječ je o odlukama donesenim na 176. plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, održanoj 19. i 20. novembra.

Sud je razmatrao zahtjeve jedanaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denisa Bećirovića i Denisa Zvizdića, koji su osporili član 359b. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Ovom odredbom bilo je predviđeno kažnjavanje javnog isticanja, prikazivanja, nošenja, proizvodnje i stavljanja u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine.

Zašto je zabrana simbola Armije RBiH proglašena neustavnom?

Ustavni sud BiH zaključio je da osporena odredba nije u skladu s članovima I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

Prema obrazloženju iz dostavljenog saopćenja, zakonsko rješenje Republike Srpske nije usklađeno s propisima koji uređuju upotrebu zvaničnih simbola i oznaka Oružanih snaga BiH, uključujući vojno naslijeđe i obilježja Armije RBiH.

Sud je ukazao i na ustavno načelo kontinuiteta, prema kojem propisi Republike Bosne i Hercegovine o izgledu i upotrebi tih simbola nastavljaju važiti na teritoriji države.

Naglašeno je da Narodna skupština Republike Srpske nema nadležnost da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike Bosne i Hercegovine.

U obrazloženju se navodi da je vojno naslijeđe Armije RBiH prepoznato u okviru Oružanih snaga BiH, a odgovarajući pješadijski pukovi imaju obavezu očuvanja i isticanja svojih obilježja.

Ustavni sud BiH stavio van snage veto Željke Cvijanović

Na istoj sjednici razmatran je i zahtjev Denisa Bećirovića za rješavanje ustavnopravnog spora sa Željkom Cvijanović i Narodnom skupštinom Republike Srpske.

Spor je nastao nakon što su Bećirović i Željko Komšić 29. juna 2026. godine glasali za imenovanje novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Cvijanović je 1. jula odluku proglasila štetnom po vitalne interese Republike Srpske, a Narodna skupština RS-a njen stav potvrdila je 7. jula.

Bećirović je osporio korištenje ovog mehanizma, smatrajući da imenovanje članova Komisije nije pitanje na koje se može primijeniti zaštita vitalnog entitetskog interesa.

Prema dostavljenim informacijama o ishodu sjednice, Ustavni sud stavio je van snage izjavu Cvijanović, čime je prihvaćeno osporavanje ovog postupka.

Odbijen zahtjev Željka Komšića o vitalnom nacionalnom interesu

Ustavni sud BiH odlučivao je i o zahtjevu Željka Komšića za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi ustava Federacije BiH i Republike Srpske koje uređuju zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

Komšić je smatrao da postojeći sistem diskriminiše građane koji se izjašnjavaju kao Ostali jer nemaju jednaku mogućnost pokretanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa kao predstavnici konstitutivnih naroda.

Sud je, međutim, utvrdio da osporene odredbe nisu suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i međunarodnim konvencijama.

U obrazloženju je navedeno da zaštita vitalnog nacionalnog interesa nije individualno pravo, već ustavni mehanizam namijenjen sprečavanju dominacije jedne zajednice nad drugom.

Sud je ocijenio da eventualna promjena takvog sistema pripada ustavotvorcu, odnosno nadležnim zakonodavnim institucijama, a ne Ustavnom sudu.

Utvrđena i povreda prava na pravično suđenje

Na sjednici je razmatrana i apelacija u predmetu AP-4497/24, koja se odnosila na neujednačenu sudsku praksu.

Ustavni sud utvrdio je povredu prava na pravično suđenje jer je Kantonalni sud u Sarajevu u predmetu s istim činjeničnim i pravnim osnovom donio odluku suprotnu ranijoj praksi, bez odgovarajućeg obrazloženja.

Prema saopćenju, apelantima nije bio dostupan efikasan mehanizam kojim bi se osiguralo ujednačavanje sudske prakse.

Odluke donesene na 176. plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva i apelantima u roku od mjesec dana, nakon čega će biti dostupne i na zvaničnoj internet stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Više na istu temu