Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine zatražio je od Vlade Federacije BiH izmjenu metodologije za utvrđivanje najniže plate, prema kojoj bi minimalna primanja bila određivana u odnosu na prosječnu neto platu i stručnu spremu potrebnu za određeno radno mjesto.
Prema prijedlogu Sindikata, najniža plata iznosila bi između 80 i 100 posto prosječne neto plate u Federaciji BiH. Inicijativu je predsjednik Saveza Samir Kurtović uputio federalnom premijeru Nerminu Nikšiću i ministru finansija Toniju Kraljeviću, uz zahtjev za izmjenu člana 5. Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plate.
Sindikat predlaže da se napusti postojeći model, prema kojem se najniža plata usklađuje na osnovu kombinacije rasta potrošačkih cijena i bruto domaćeg proizvoda. Umjesto dosadašnjeg obračuna, minimalna primanja bila bi podijeljena u četiri kategorije, u zavisnosti od kvalifikacija zaposlenih.
Prema predloženoj formuli, radnici na poslovima za koje je potrebna osnovna škola imali bi najnižu platu u visini 80 posto prosječne neto plate. Za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom predviđeno je 90 posto, za višu stručnu spremu 95 posto, dok bi radnici sa visokom stručnom spremom imali najnižu platu u iznosu prosječne neto plate.
Koliko bi iznosila minimalna plata prema novom modelu?
Ako bi se predloženi procenti primijenili na prosječnu neto platu u FBiH za septembar 2026. godine, koja je prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iznosila 1.741 KM, obračun bi izgledao ovako:
- 1.393 KM za nekvalifikovane radnike
- 1.567 KM za radnike sa srednjom stručnom spremom
- 1.654 KM za radnike sa višom stručnom spremom
- 1.741 KM za radnike sa visokom stručnom spremom
Ovi iznosi predstavljaju ilustrativni obračun na osnovu septembarske prosječne plate i ne znače da su to utvrđeni iznosi minimalne plate za 2027. godinu.
Sindikat predlaže i zaštitni mehanizam prema kojem najniža plata ne bi mogla biti smanjena. Ukoliko bi novi obračun pokazao iznos manji od prethodno utvrđenog minimuma, ostao bi na snazi raniji iznos.
Sindikat ukazuje na rast dobiti i poreznih prihoda
Kao obrazloženje inicijative, iz Saveza navode rast dobiti privrednih društava i poreznih prihoda u Federaciji BiH. Prema podacima na koje se pozivaju, neto dobit privrede u 2025. godini iznosila je 4,9 milijardi KM, što je 12,3 posto više nego godinu ranije.
Istovremeno, do oktobra 2026. godine naplaćeno je 603,79 miliona KM poreza na dobit, dok je tokom cijele prethodne godine po tom osnovu prikupljeno 584 miliona KM.
U Sindikatu podsjećaju i na mogućnost isplate neoporezive pomoći zaposlenima do 300 KM mjesečno, navodeći da je tu mogućnost iskoristilo svega 4,46 posto poslodavaca. Kao dodatni argument ističu smanjenje stope doprinosa na teret poslodavaca, sa 10,5 na pet posto bruto plate, koje je na snazi od 1. jula 2025. godine.
Prema ocjeni Saveza, ostvarene uštede nisu u dovoljnoj mjeri usmjerene na povećanje primanja zaposlenih. Ukazuju i na rast sindikalne potrošačke korpe, koja je tokom 2026. godine, prema njihovim podacima, povećana za gotovo devet posto.
Cilj je i smanjenje isplate dijela plate u gotovini
Iz Saveza smatraju da bi povezivanje najniže plate s prosječnom omogućilo njeno automatsko usklađivanje s kretanjima na tržištu rada, ali i olakšalo poslodavcima planiranje troškova.
Jedan od ciljeva predložene izmjene je i smanjenje prakse prema kojoj se radnici s višim kvalifikacijama prijavljuju na minimalnu platu, dok ostatak primanja dobijaju u gotovini. Sindikat očekuje da bi novi model mogao doprinijeti zadržavanju kvalifikovane radne snage, kao i povećanju uplata za penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Sindikat traži hitno razmatranje prijedloga prije odluke za 2027. godinu
Savez samostalnih sindikata BiH zatražio je da se inicijativa razmotri po hitnom postupku, prije nego što Vlada FBiH donese odluku o najnižoj plati za 2027. godinu, što bi trebalo biti učinjeno najkasnije do 31. decembra.
Predloženo je da Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH ovu temu uvrsti na dnevni red naredne sjednice, nakon čega bi bile pripremljene izmjene Uredbe i upućene Vladi na odlučivanje.
Inicijativa je uslijedila nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća na kojoj nije postignut dogovor o povećanju najniže plate za narednu godinu. Federalni ministar finansija Toni Kraljević nakon sastanka izjavio je da postojeća metodologija obračuna ostaje nepromijenjena.
Prijedlog Sindikata za sada nije usvojen, a eventualna promjena načina utvrđivanja najniže plate zavisit će od razgovora socijalnih partnera i odluke Vlade Federacije BiH.