Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija odgovorio je na kritike političara iz entiteta RS zbog odluke BiH da glasa protiv rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma, koju je predložila Rusija.
Lagumdžija je poručio da Bosna i Hercegovina svoju vanjsku i sigurnosnu politiku usklađuje s Evropskom unijom, a ne s Rusijom, Bjelorusijom i Sjevernom Korejom, te da je glasanje u UN-u bilo u skladu s međunarodnim obavezama države.
Rezolucija je 10. novembra usvojena u Trećem komitetu Generalne skupštine UN-a sa 117 glasova za, 53 protiv i devet suzdržanih. Prije toga usvojen je amandman Velike Britanije kojim je u tekst uključena kritika zloupotrebe borbe protiv neonacizma kao opravdanja za rusku agresiju na Ukrajinu.
Lagumdžija pojasnio zašto BiH nije podržala rezoluciju
U izjavi za Klix.ba Lagumdžija je kritikovao političare koji tvrde da je BiH glasanjem protiv rezolucije zastupala isključivo stavove sarajevskih i bošnjačkih političkih krugova.
Naglasio je da se prilikom glasanja ne odlučuje samo o naslovu dokumenta, nego o njegovom cjelokupnom sadržaju i političkim porukama.
„Nije se usvajao naziv rezolucije ‘Borba protiv glorificiranja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose jačanju savremenih formi rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije’, već se usvajala rezolucija pod tim naslovom na 11 strana preciznog teksta“, pojasnio je Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina se Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju obavezala na usklađivanje vanjske i sigurnosne politike s Evropskom unijom, što Misija BiH pri UN-u dosljedno provodi.
Podsjetio je da BiH već četiri godine glasa protiv ove rezolucije, zajedno sa zemljama Evropske unije, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom i drugim zapadnim partnerima.
Sporan sadržaj ruske rezolucije
Lagumdžija je istakao da su među predlagačima rezolucije Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan.
Objasnio je da se Bosna i Hercegovina, zajedno s nekoliko drugih evropskih država koje nisu članice EU, pridružila zajedničkoj izjavi Evropske unije u kojoj su obrazloženi razlozi protivljenja dokumentu.
Prema stavu EU, Rusija koristi borbu protiv neonacizma kao jedan od izgovora za opravdavanje invazije na Ukrajinu, čime se, kako se navodi, narušavaju stvarni međunarodni napori u borbi protiv rasizma, diskriminacije i netolerancije.
U zajedničkoj izjavi naglašena je posvećenost borbi protiv antisemitizma, mržnje prema muslimanima, ksenofobije i svih drugih oblika diskriminacije, ali je ocijenjeno da ruska rezolucija ne doprinosi tim ciljevima.
Evropska unija podržala je i britanski amandman kojim se upozorava na instrumentalizaciju borbe protiv neonacizma radi opravdavanja teritorijalne agresije.
BiH promijenila način glasanja 2022. godine
Bosna i Hercegovina ranije je podržavala ovu rezoluciju, ali je svoj stav promijenila 2022. godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Od tada BiH glasa protiv dokumenta zajedno s većinom evropskih i drugih zapadnih država.
Lagumdžija je naglasio da takav pristup predstavlja kontinuitet vanjske politike Bosne i Hercegovine i njenog opredjeljenja za evropske integracije.
Istovremeno je odbacio tvrdnje da glasanje protiv ruske rezolucije znači protivljenje borbi protiv nacizma i neonacizma, ističući da je sporan politički kontekst i sadržaj dokumenta, a ne sama borba protiv tih ideologija.
