Nova pravila na granicama EU: Ko mora proći EES registraciju i kako se računa dozvoljenih 90 dana boravka

Foto: Tuzlainfo

Građani Bosne i Hercegovine koji često putuju u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku i druge zemlje schengenskog prostora trebaju obratiti posebnu pažnju na pravila boravka i novi evropski sistem ulaska i izlaska (EES). Iako je sistem u punoj primjeni od 10. aprila 2026. godine, među putnicima i dalje postoje brojne nedoumice o tome ko podliježe biometrijskoj registraciji, a ko je izuzet, kao i na koji način se računa dozvoljenih 90 dana boravka.

EES je uveden kako bi se elektronski evidentirali ulasci i izlasci državljana trećih zemalja koji putuju u schengenski prostor na kratkotrajni boravak. Sistem bilježi podatke iz putnih isprava, fotografiju lica i, kada je propisano, otiske prstiju, čime se omogućava preciznije praćenje trajanja boravka.

Za državljane BiH koji putuju bez vize, koristeći biometrijski pasoš, posebno je važno razumjeti da se dozvoljeni boravak od 90 dana ne računa posebno za svaku državu niti se automatski obnavlja početkom nove kalendarske godine.

Kako se računa pravilo 90 dana u periodu od 180 dana?

Prema pravilima Evropske unije, državljani Bosne i Hercegovine koji putuju bez vize mogu boraviti najviše 90 dana unutar bilo kojeg perioda od 180 dana u schengenskom prostoru.

To znači da se svi dani provedeni u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim državama Schengena sabiraju, bez obzira na broj putovanja i prelazaka granice.

Naprimjer, ako osoba tokom januara provede deset dana u Hrvatskoj, u februaru 20 dana u Njemačkoj, a u martu 30 dana u Austriji, ukupno je iskoristila 60 dana dozvoljenog boravka. Ukoliko su svi ti dani unutar posljednjih 180 dana, preostaje joj još 30 dana.

Važno je naglasiti da se period od 180 dana ne računa od prvog ulaska kao fiksni vremenski okvir. Riječ je o pomičnom periodu, što znači da se svakog dana posmatra prethodnih 180 dana i provjerava koliko je osoba tokom tog vremena boravila u schengenskom prostoru.

Posebnu pažnju trebaju obratiti građani koji često odlaze u Hrvatsku u kupovinu ili na jednodnevne izlete. Naime, dan ulaska i dan izlaska računaju se kao dani boravka, čak i kada je osoba u schengenskom prostoru provela samo nekoliko sati.

Ako putnik u Hrvatsku uđe u petak navečer, a vrati se u Bosnu i Hercegovinu u nedjelju ujutro, računa se da je iskoristio tri dana boravka.

Nova godina ne donosi automatski novih 90 dana

Jedna od najčešćih zabluda među putnicima jeste uvjerenje da se 1. januara automatski obnavlja pravo na novih 90 dana boravka.

Međutim, pravila Evropske unije ne funkcionišu na taj način.

Ako je osoba tokom oktobra, novembra i decembra iskoristila svih 90 dana, početak januara ne znači da odmah može ponovo boraviti još 90 dana u schengenskom prostoru.

Potrebno je sačekati da ranije iskorišteni dani počnu izlaziti iz pomičnog perioda od 180 dana. Tek tada se postepeno oslobađaju novi dani dozvoljenog boravka.

Osoba koja je provela 90 uzastopnih dana u Schengenu, a zatim 90 uzastopnih dana izvan njega, u pravilu ponovo može ostvariti pravo na boravak do 90 dana, uz ispunjavanje ostalih uslova za ulazak.

Ko mora proći EES registraciju, a ko je izuzet?

Novi EES sistem ne primjenjuje se na isti način na sve građane Bosne i Hercegovine.

Državljani BiH koji imaju samo bosanskohercegovački pasoš i putuju turistički, poslovno ili u posjetu porodici na kratkotrajni boravak u pravilu podliježu EES registraciji prilikom prelaska vanjske granice schengenskog prostora.

Međutim, građani BiH koji imaju važeću boravišnu dozvolu izdatu u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj ili drugoj državi koja primjenjuje EES izuzeti su od registracije u ovom sistemu.

Naprimjer, državljanin BiH koji živi i radi u Sloveniji te posjeduje važeću slovensku boravišnu dozvolu ne mora prolaziti EES biometrijsku registraciju prilikom putovanja u Bosnu i Hercegovinu i povratka u Sloveniju.

Isto pravilo odnosi se i na osobe koje imaju važeću dugoročnu vizu, odnosno vizu tipa D, izdatu u državi koja primjenjuje EES.

Od registracije su izuzeti i državljani Evropske unije, kao i državljani Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske.

To znači da građanin BiH koji ima i hrvatsko, slovensko ili drugo državljanstvo države članice EU, te putuje s odgovarajućim dokumentom te države, ne podliježe EES registraciji kao državljanin treće zemlje.

Posebna pravila važe za članove porodica građana EU. Državljani trećih zemalja koji imaju odgovarajuću boravišnu iskaznicu ili dozvolu boravka kao članovi porodice građana EU također mogu biti izuzeti od registracije. Sam brak s državljaninom EU, bez odgovarajućeg dokumenta, ne znači automatsko izuzeće.

Važno je znati da boravišne dozvole izdate u Irskoj ili na Kipru ne omogućavaju automatsko izuzeće od EES registracije prilikom kratkotrajnog putovanja u schengenski prostor.

Šta važi za djecu i osobe s boravišnim dozvolama?

Djeca mlađa od 12 godina nisu potpuno izuzeta od EES sistema. Njihovi podaci se evidentiraju, ali im se ne uzimaju otisci prstiju.

Također, posjedovanje boravišne dozvole jedne države Schengena ne znači da osoba može neograničeno boraviti u svim ostalim državama.

Naprimjer, državljanin BiH koji ima njemačku boravišnu dozvolu može boraviti u Njemačkoj u skladu s uslovima svoje dozvole, ali se na njegove kratkotrajne posjete drugim državama Schengena u pravilu primjenjuje ograničenje od 90 dana unutar 180 dana.

Treba naglasiti i da izuzeće od EES registracije ne znači izuzeće od redovne granične kontrole. Putnici i dalje moraju imati odgovarajuće putne isprave, a osobe koje se pozivaju na pravo boravka trebaju predočiti važeću boravišnu dozvolu ili dugoročnu vizu.

Prekoračenje boravka može dovesti do kazni i zabrane ulaska

Jedna od najvažnijih promjena koje donosi EES jeste mogućnost preciznijeg evidentiranja trajanja boravka. Granične službe putem elektronskog sistema mogu provjeriti datume ulaska i izlaska te utvrditi eventualno prekoračenje dozvoljenog perioda.

Za osobe koje prekorače dozvoljenih 90 dana mogu uslijediti posljedice u skladu sa zakonodavstvom države u kojoj je prekoračenje utvrđeno.

Ovisno o okolnostima, posljedice mogu uključivati novčane kazne, odluku o povratku ili zabranu ponovnog ulaska.

Zbog toga se građanima BiH koji često putuju u zemlje Schengena preporučuje da pažljivo vode evidenciju o svim prethodnim putovanjima.

Evropska komisija omogućila je i korištenje službenog kalkulatora kratkotrajnog boravka, u koji putnici mogu unijeti datume ulazaka i izlazaka te provjeriti koliko su dana iskoristili i koliko im je još preostalo.

Ipak, rezultat kalkulatora služi kao pomoć pri planiranju putovanja i sam po sebi ne predstavlja odobrenje za ulazak.

Za građane Bosne i Hercegovine najvažnije je razlikovati dva pravila: EES određuje način evidentiranja ulazaka i izlazaka, dok pravilo 90/180 određuje koliko dugo osobe koje putuju na kratkotrajni boravak mogu ostati u schengenskom prostoru. Poznavanje oba pravila može spriječiti neugodnosti, zadržavanja i moguće sankcije na granicama.

Više na istu temu