Svjetske cijene hrane blago su pale tokom oktobra 2026. godine, prvenstveno zbog smanjenja cijena žitarica, mesa i mliječnih proizvoda. Ipak, šećer nastavlja poskupljivati već četvrti mjesec zaredom, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Prema objavljenim podacima, FAO indeks cijena hrane u oktobru je iznosio 133,9 bodova, što predstavlja pad od 1,2 posto u odnosu na septembar. Međutim, cijene su i dalje 5,9 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok su u odnosu na rekordni mart 2022. niže za 16,4 posto.
Cijene hrane padaju, šećer poskupio za 6,6 posto
Najveći pad zabilježen je kod žitarica, čiji je indeks cijena smanjen za 4,5 posto. Pšenica je pojeftinila zbog slabije međunarodne potražnje i povoljnijih prognoza proizvodnje, posebno u Argentini.
Smanjene su i cijene kukuruza, zahvaljujući žetvi u Sjedinjenim Američkim Državama i očekivanom povećanju ponude iz Južne Amerike. Istovremeno, riža je poskupjela za 1,6 posto.
Cijene mesa pale su za 1,2 posto, a mliječnih proizvoda za 1,1 posto, prvenstveno zbog veće ponude i slabije potražnje. Biljna ulja, s druge strane, zabilježila su blagi rast od 0,3 posto.
Najizraženiji rast zabilježen je kod šećera, čija je cijena u oktobru povećana za 6,6 posto u odnosu na septembar, odnosno čak 28,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Razlog su nepovoljne vremenske prilike koje su otežale žetvu šećerne trske u Brazilu, kao i zabrinutost zbog proizvodnje u Indiji, Evropskoj uniji i Tajlandu. Cijene šećera dostigle su najviši nivo od decembra 2024. godine.
U BiH povećana proizvodnja žitarica
Prema dostupnim podacima, proizvodnja žitarica u Bosni i Hercegovini tokom 2025. godine povećana je na 1,27 miliona tona, u odnosu na 1,21 milion tona godinu ranije.
Proizvodnja pšenice dostigla je 296.300 tona, dok je proizvedeno 800.700 tona kukuruza.
Na globalnom nivou FAO procjenjuje da će proizvodnja žitarica u 2026. godini iznositi gotovo tri milijarde tona, što bi bio drugi najveći rezultat u historiji.
Ipak, očekuje se smanjenje svjetske trgovine žitaricama za 3,3 posto tokom tržišne sezone 2026/27. godine, prvenstveno zbog manjih isporuka pšenice.
Pad svjetskih cijena ne znači odmah i jeftiniju hranu u trgovinama
Iako međunarodni indeks pokazuje blago pojeftinjenje hrane, to ne znači da će građani Bosne i Hercegovine odmah primijetiti niže cijene na policama trgovina.
Maloprodajne cijene zavise i od troškova proizvodnje, prijevoza, energenata, skladištenja i trgovačkih marži. Zbog toga se promjene na svjetskom tržištu ne prenose automatski na krajnje potrošače.
FAO istovremeno upozorava da je u 41 zemlji i teritoriji i dalje potrebna vanjska pomoć u snabdijevanju hranom, pri čemu su sukobi, nesigurnost i nepovoljne vremenske prilike među glavnim uzrocima problema s dostupnošću hrane.
