Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini putem besplatne digitalne platforme AgroLife mogu pratiti vremenske prilike, voditi evidenciju proizvodnje i koristiti prediktivne modele za pravovremeno prepoznavanje rizika od bolesti i štetočina. Do kraja 2026. godine planirano je povezivanje između 85 i 90 meteoroloških stanica na području Hercegovine, čime će proizvođačima biti dostupno više podataka za planiranje i unapređenje proizvodnje.
O mogućnostima digitalizacije poljoprivrede, primjeni novih tehnologija i podršci proizvođačima razgovarano je u Sarajevu na međunarodnoj konferenciji „Pametna i precizna poljoprivreda u BiH i zemljama zapadnog Balkana: Od podataka do odluka – digitalna transformacija poljoprivrede“.
Konferenciju su organizirali Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Njemačka razvojna saradnja (GIZ) i Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH. Učesnici su predstavili mogućnosti koje digitalna rješenja nude za efikasniju proizvodnju, unapređenje kvaliteta hrane i prilagođavanje klimatskim promjenama.
AgroLife povezuje meteorološke stanice i poljoprivrednike
Direktor REDAH-a Ivica Sivrić podsjetio je da je platforma AgroLife razvijena kroz raniji projekt realiziran u partnerstvu na području Bosne i Hercegovine i Srbije, koji je završen 2023. godine. Njena primjena počela je postavljanjem meteoroloških stanica u pilot-općinama, među kojima su Ljubuški i Trebinje.
Nakon što su prepoznate koristi ove digitalne infrastrukture, njen razvoj nastavljen je kroz projekte finansirane sredstvima Evropske unije. U okviru projekta Uspostava mreže za ruralni razvoj u Hercegovini postavljeno je dodatnih 40 meteoroloških stanica u 20 općina, a istovremeno je formirana mreža poljoprivrednih udruženja koja treba osigurati podršku korisnicima.
Dodatne mogućnosti donio je projekt CROSSMART – Razvojna platforma za pametnu i preciznu poljoprivredu te unapređenje agripoduzetništva. Nabavljeni su dron i digitalni skener namijenjeni poljoprivrednim proizvođačima, koji će biti integrirani u platformu AgroLife. Projekt se finansira kroz program Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021–2027.
Razvoj digitalne infrastrukture nastavljen je i kroz projekt THEMATIC2GREEN, usmjeren na klimatske promjene. Podaci prikupljeni na terenu omogućavaju praćenje klimatskih promjena i uočavanje razlika između pojedinih mikrolokaliteta.
REDAH je na početku ovog projekta raspolagao podacima s 50 meteoroloških stanica, nakon čega je nabavljeno još šest. Trenutno se radi na povezivanju približno 30 dodatnih stanica u Hercegovini, a cilj je da do kraja godine na platformu AgroLife bude povezano između 85 i 90 stanica.
Sivrić je naglasio da je korištenje platforme besplatno jer su licence osigurane na nivou općina. Poljoprivrednici mogu pratiti vremenske prilike, voditi knjigu proizvodnje i evidenciju resursa te koristiti prediktivne modele koji pomažu u procjeni rizika od pojave bolesti i štetočina.
Dronovi i digitalni uređaji za precizniju poljoprivredu
Predstavnica GIZ-a Amira Omanović predstavila je projekt „Korištenje tehnologija za preciznu poljoprivredu“, u okviru kojeg se podaci s poljoprivrednih površina prikupljaju pomoću savremene opreme.
Među uređajima koji će se koristiti su dronovi, digitalne klopke za insekte i oprema za analizu nutritivnih vrijednosti biljaka. Prikupljeni podaci obrađivat će se putem aplikacije AgroLife, a izvještaji će proizvođačima pomoći u prilagođavanju proizvodnje, uključujući preciznije određivanje količine đubriva i primjene sredstava za zaštitu bilja.
Omanović je istakla da klimatske promjene zahtijevaju prilagođavanje poljoprivredne proizvodnje te da nove tehnologije mogu imati značajnu ulogu u tom procesu. GIZ, kako je navela, prati razvoj sektora i nastoji podržati njegovo unapređenje kroz dostupne programe i projekte.
Projekt implementira GIZ, uz učešće REDAH-a, Privredne komore Republike Srpske i Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj Srbije. Finansijsku podršku osiguravaju Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke i kompanija TeleGroup.
Digitalizacija zahtijeva edukaciju i podršku proizvođačima
Dopisni član ANUBiH, prof. dr. Hamid Čustović, upozorio je da se digitalne tehnologije u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini još koriste sporadično i da njihov značaj nije dovoljno prepoznat, iako digitalna transformacija sve više oblikuje poljoprivredni sektor u Evropi i svijetu.
Cilj konferencije je, kako je pojasnio, predstaviti mogućnosti digitalizacije, analizirati stanje u Bosni i Hercegovini i regionu te omogućiti razmjenu iskustava i dobrih praksi. Učesnici iz Hrvatske predstavit će iskustva digitalne transformacije poljoprivrede u okviru Evropske unije.
Čustović je naglasio da digitalizacija podrazumijeva mnogo više od upotrebe dronova i senzora. Ona omogućava prikupljanje i primjenu znanja, donošenje kvalitetnijih odluka, povećanje produktivnosti te unapređenje kvaliteta i sigurnosti hrane.
Iako se digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini odvija sporije, njena primjena bit će sve značajnija za daljnji razvoj poljoprivrede. Među izazovima je i veliki broj malih poljoprivrednih gazdinstava, ali postoje mogućnosti da se i njima omogući pristup novim tehnologijama.
Prema Čustovićevim riječima, proizvođačima nije dovoljno osigurati samo pristup podacima i digitalnim alatima. Potrebni su im i edukacija, odgovarajuće usluge te podrška u održavanju sistema. Povjerenje u nove tehnologije treba graditi kroz konkretne koristi koje će proizvođači prepoznati u svakodnevnom radu.
Kao jedan od ključnih preduslova izdvojio je obrazovanje, naglašavajući potrebu da se digitalne tehnologije uključe u obrazovni sistem i druge oblike stručnog usavršavanja.
