Građani i kompanije u Bosni i Hercegovini uskoro će moći besplatno upisati svoje telefonske brojeve u registar „Ne zovi“ i tako zabraniti njihovo korištenje za neželjene marketinške pozive i poruke. Pravilo Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK), objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 75/26, propisuje način upisa, obaveze telekom operatera i oglašivača, kao i izuzetke u kojima će promotivna komunikacija i dalje biti dozvoljena, prenosi Akta.ba.
RAK je Pravilo 102/2026 o javnom elektronskom registru „Ne zovi“ usvojio 23. septembra 2026. godine. Njime se prvi put na jedinstven način uređuje zaštita korisnika fiksnih i mobilnih telefonskih usluga od komunikacija koje se koriste u svrhu direktnog marketinga.
Registar će biti dostupan putem internet-stranice nezovi.rak.ba, a njegovu uspostavu, vođenje i održavanje osiguravat će RAK.
Ko će moći upisati broj i kako će funkcionisati registar?
Pravo na upis imat će fizička i pravna lica koja imaju ugovor za korištenje javno dostupnih telefonskih usluga, odnosno dodijeljen fiksni ili mobilni broj. Zaštita će obuhvatiti i korisnike prepaid usluga, pod uslovom da su prethodno registrirali svoj identitet kod operatera koji je izdao SIM karticu.
Zahtjev za upis ili ispis broja podnosit će se telekom operateru kod kojeg korisnik ima dodijeljen broj, a postupak će biti besplatan. Operateri će morati osigurati dostupne načine podnošenja zahtjeva, uključujući elektronske servise.
Rok za upis broja u registar iznosi tri radna dana od podnošenja zahtjeva. Nakon upisa korisnik će dobiti elektronsku ili pisanu potvrdu, bez dodatne naknade.
Korisnici koji promijene telekom operatera, ali zadrže isti telefonski broj, neće morati ponovo podnositi zahtjev. Njihov status u registru ostat će nepromijenjen.
Zabrana se odnosi i na političke, vjerske i humanitarne promocije
Pravilom je direktni marketing definiran široko i obuhvata komunikaciju usmjerenu na promociju robe, usluga i drugih sadržaja. To uključuje telefonske pozive, SMS i MMS poruke, automatske sisteme pozivanja, kao i pozive koje obavljaju osobe.
Zabrana se može odnositi i na promotivne komunikacije političkih stranaka, vjerskih zajednica i humanitarnih organizacija, a ne samo na komercijalne pozive kojima se nude proizvodi, osiguranja, pretplate i druge usluge.
Kada će marketinški pozivi ipak biti dozvoljeni?
Upis u registar predstavlja zabranu kontaktiranja u svrhu direktnog marketinga, ali Pravilo predviđa izuzetak u slučaju ranije date pisane saglasnosti.
Prilikom upisa korisnik će moći odlučiti želi li zadržati ili povući ranije date saglasnosti za korištenje svog broja u marketinške svrhe. Ako saglasnost određenoj kompaniji ne povuče, ta kompanija će ga i dalje moći kontaktirati u skladu s datom saglasnošću.
Marketinška komunikacija bit će dozvoljena i ako korisnik nakon upisa u registar određenom oglašivaču izda novu pisanu saglasnost, sve dok je ne povuče.
Zbog toga upis u registar neće nužno zaustaviti sve promotivne pozive ukoliko korisnik odluči zadržati ranije date pisane saglasnosti.
Nove obaveze za telekom operatere i oglašivače
Oglašivači će morati poštovati status brojeva upisanih u registar i zabranu njihovog korištenja za direktni marketing, osim u slučajevima kada postoji odgovarajuća pisana saglasnost korisnika. I njihov upis i ispis iz sistema bit će besplatan.
Registar će imati četiri vrste aplikacija: za administraciju, pristup telekom operatera, pristup oglašivača i javnu provjeru statusa telefonskih brojeva. Javna aplikacija omogućavat će provjeru da li je određeni broj upisan u registar, bez pristupa cjelokupnom sadržaju sistema.
Pristup aplikacijama za operatere i oglašivače bit će zaštićen tehničkim i organizacijskim mjerama, uključujući unaprijed definirane statičke javne IP adrese.
Zaštita ličnih podataka i pravo na prigovor
Telefonski brojevi korisnika smatrat će se ličnim podacima, a njihova obrada bit će dozvoljena isključivo u svrhe propisane Pravilom. Evidentirat će se brojevi za koje je uvedena zabrana direktnog marketinga, podaci o zadržavanju ili povlačenju ranijih saglasnosti te potrebni identifikacijski i tehnički podaci.
Posebne kategorije ličnih podataka neće se smjeti obrađivati. Svi pristupi i promjene u registru evidentirat će se elektronski, a zapisi će se čuvati dvije godine. Ako se u tom periodu pokrene sudski ili upravni postupak povezan s podacima, evidencija će se čuvati do pravosnažnog okončanja postupka.
Korisnici će moći pristupiti podacima o upisu svog broja i podnijeti prigovor RAK-u u slučaju neispravnog upisa.
Međutim, RAK neće biti nadležan za rješavanje prigovora zbog toga što je oglašivač kontaktirao broj upisan u registar. Za takve slučajeve bit će nadležni organi određeni propisima o zaštiti potrošača i ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu.
Kada će registar početi s radom?
Objavljivanje Pravila u „Službenom glasniku BiH“ ne znači da će građani odmah moći podnositi zahtjeve za upis. Pravilo stupa na snagu osmog dana od objavljivanja, nakon čega slijedi donošenje posebnog administrativno-tehničkog uputstva.
Generalni direktor RAK-a dužan je donijeti uputstvo u roku od 30 dana od stupanja Pravila na snagu. Njime će se urediti tehnički i proceduralni aspekti primjene, uključujući koordinaciju operatera i funkcionisanje sistema.
Od stupanja na snagu uputstva počinje teći dodatni rok od 120 dana za uspostavljanje registra. Početak njegove primjene zato zavisi od donošenja uputstva i završetka tehničke uspostave, a ne samo od datuma objavljivanja Pravila.
Građani i kompanije u narednom periodu trebaju pratiti obavještenja RAK-a i telekom operatera o početku zaprimanja zahtjeva.
Uspostavljanjem registra Bosna i Hercegovina dobit će centralizirani mehanizam zaštite od neželjenih marketinških komunikacija. Za kompanije koje koriste telefonski marketing to će značiti i prilagođavanje baza kontakata, načina pribavljanja saglasnosti te provjere brojeva prije pokretanja promotivnih kampanja.
