Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić izjavio je da se naježi kada ga neko nazove državnim ministrom, iako obavlja funkciju u institucijama BiH. Gostujući na ATV-u, iznio je niz stavova o ustavnom uređenju države, odnosima Sarajeva i Banje Luke, te otvoreno poručio da je njegova politička želja samostalna Republika Srpska.
„Kada mi kažu da sam državni ministar, ja se naježim. Savjet ministara nije vlada, nego pomoćni organ Predsjedništva i to moramo da prihvatimo“, izjavio je Amidžić.
Njegova tvrdnja o položaju Vijeća ministara, međutim, nije u skladu sa zakonski utvrđenim nadležnostima ove institucije. Prema zvaničnim informacijama Vijeća ministara BiH, riječ je o organu izvršne vlasti koji obavlja vladine funkcije u skladu s Ustavom, zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine.
Ustav BiH propisuje da predsjedavajući i ministri čine Vijeće ministara, koje je odgovorno za provođenje politika i odluka Bosne i Hercegovine iz svoje nadležnosti te o svom radu izvještava Parlamentarnu skupštinu BiH.
Govoreći o političkim odnosima u državi, Amidžić je iznio tvrdnju da bošnjački političari žele centralizovati Bosnu i Hercegovinu i zanemariti ustavni položaj Republike Srpske.
„Mi imamo Sarajevo i Banjaluku. Sarajevo nikada neće odustati od svoje težnje da BiH bude bošnjačka, odnosno da se muslimani pitaju, jer oni smatraju da su prevareni poslije rata“, rekao je Amidžić.
Prema njegovom mišljenju, Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu posmatraju kao državu u kojoj žele imati presudan politički utjecaj, dok se politički predstavnici Republike Srpske zalažu za očuvanje entitetskih nadležnosti.
„Oni su vrlo agresivni u svojoj želji da se njih sve pita u BiH. I ja razumijem da je to njihova želja, a moja je želja da mi budemo samostalni. Svi možemo imati želje, ali moramo znati šta je realnost, a realnost je Dejton“, poručio je.
Ipak, Dejtonski mirovni sporazum, na koji se Amidžić poziva, potvrđuje kontinuitet Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate države, dok Republika Srpska i Federacija BiH predstavljaju njena dva entiteta. Ustav ne predviđa pravo entiteta na jednostrano otcjepljenje.
Amidžić se osvrnuo i na međunarodno prisustvo u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da je nastupila nova politička realnost u kojoj više nema visokog predstavnika.
„Nova realnost, u kojoj se u Sarajevu ne snalaze, jeste da nema visokog predstavnika. Oni su bili kao maloljetna djeca koju su za ruku vodili američka ambasada i visoki predstavnik“, izjavio je.
Međutim, institucija visokog predstavnika nije ukinuta. Christian Schmidt završio je mandat u junu 2026. godine, a dužnost visokog predstavnika od jula obavlja Louis J. Crishock kao vršilac dužnosti.
Govoreći o Miloradu Dodiku, Amidžić je ocijenio da je bivši predsjednik Republike Srpske znao kakav bi mogao biti ishod sudskog postupka protiv njega, ali da je njegov politički cilj bio uklanjanje međunarodnog nadzora.
„Vi mislite da Milorad Dodik, sa toliko godina iskustva, nije znao kako će se sudski proces završiti, ali krajnji cilj je bio da nema više tog tutora koji će reći kako ćemo raditi“, rekao je Amidžić.
Amidžić, koji je i generalni sekretar SNSD-a, govorio je o mogućem formiranju novog saziva Vijeća ministara BiH nakon Općih izbora.
Prema njegovim riječima, SNSD će razgovarati s političkim strankama koje prihvataju dejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine i poštuju nadležnosti Republike Srpske.
Poručio je da se SNSD-u ne žuri s formiranjem novog saziva te da će brzina pregovora zavisiti od pronalaska odgovarajućih političkih partnera.
Amidžić smatra da bi Bosna i Hercegovina efikasnije funkcionisala kada bi više nadležnosti bilo na entitetskom nivou, uz manji broj poslova i manji budžet zajedničkih institucija.
