Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, ponovo se oglasio o političkom uređenju Bosne i Hercegovine, odnosima između entiteta, državnom pravosuđu i aktuelnoj predizbornoj kampanji, poručivši da ga zanima isključivo BiH uređena u skladu s njegovim tumačenjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
U nizu objava na društvenoj mreži X, Dodik je naveo da ih Bosna i Hercegovina, kako je napisao, „ne interesuje“, osim države kakva je ustanovljena Daytonskim mirovnim sporazumom.
„Bolje je na jednom dijelu imati sve, nego ništa na cijeloj BiH“, poručio je Dodik, obraćajući se Bošnjacima.
Govoreći o odnosima unutar Bosne i Hercegovine, predsjednik SNSD-a iznio je tvrdnju da je Sarajevo tokom proteklih decenija pokazivalo neprijateljstvo prema Srbima. Tvrdio je i da su Srbi tokom devedesetih protjerani iz Sarajeva, te kritikovao ideju suživota koju je opisao kao „licemjernu podvalu“.
Dodik se potom osvrnuo na ustavno uređenje zemlje, navodeći da Republika Srpska, prema njegovim riječima, ne traži ništa izvan Ustava BiH, ali zahtijeva „doslovno sve“ što je u njemu propisano.
U tom kontekstu ponovo je otvorio pitanje državnih pravosudnih institucija.
„To podrazumijeva ukinuti Sud BiH i Tužilaštvo BiH, ili ih značajno revidirati“, naveo je Dodik, uz stav da bi njihove nadležnosti trebalo ograničiti na pitanja na nivou Bosne i Hercegovine.
Za Sud i Tužilaštvo BiH ustvrdio je da ne smiju biti, kako se izrazio, „inkvizicija za Republiku Srpsku“, a bošnjačke političke predstavnike optužio je da preko pravosuđa pokušavaju nastaviti politiku centralizacije.
Dodik je govorio i o Srbima zaposlenim u pravosudnim institucijama na državnom nivou, navodeći da imaju odgovornost prema Republici Srpskoj i da bi se, ukoliko za tim bude potrebe, trebali povući sa svojih pozicija.
Dodik traži odbacivanje ranije nametnutih rješenja
Milorad Dodik poručio je i da bi, prema njegovom stavu, trebalo odbaciti reforme i rješenja koja su ranije nametnuta, a zatim na nivou BiH postići novi politički dogovor o pitanjima o kojima postoji saglasnost.
„Republika Srpska ne smije da prihvati da ono što je nastalo nasiljem postane stalno“, naveo je.
Govoreći o ranijim postupcima protiv njega i drugih zvaničnika iz Republike Srpske, Dodik je ustvrdio da je izgubljeno vrijeme koje je, prema njegovom mišljenju, moglo biti iskorišteno za politički dogovor.
Osvrnuo se i na ulogu visokog predstavnika, tvrdeći da se ovogodišnji izbori održavaju bez njegovog prisustva i da Republici Srpskoj nije potreban „tutor“.
OHR, međutim, trenutno ima vršioca dužnosti visokog predstavnika. Louis J. Crishock preuzeo je tu funkciju 1. jula 2026. godine nakon odluke Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, poslije odlaska Christiana Schmidta. OHR je u julu saopćio da Crishock nastavlja obavljati mandat do izbora novog visokog predstavnika.
Osvrnuo se i na predizbornu kampanju
Govoreći o aktuelnoj kampanji, Dodik je ocijenio da se ona odvija „sasvim pristojno“, navodeći da ne vidi potrebu za međunarodnim tutorstvom.
Zvanična kampanja za Opće izbore 2026. godine počela je 4. septembra i traje do 3. oktobra u 7 sati, kada počinje izborna šutnja. Centralna izborna komisija BiH pozvala je političke subjekte i kandidate na poštivanje Izbornog zakona i vođenje fer kampanje.
Na kraju svojih poruka Dodik je kritikovao opozicione stranke u Republici Srpskoj, tvrdeći da se ne mogu dogovoriti ni unutar vlastitih redova i dovodeći u pitanje njihovu sposobnost da preuzmu vlast.
