Nova rješenja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ponovo su otvorila višegodišnji spor u vezi s takozvanim vojnim stanovima bivše JNA.
Sud je utvrdio da Vlada Federacije BiH i premijer nisu izvršili više ranijih odluka kojima je Federaciji naloženo da pojedinim nosiocima prava osigura odgovarajuću naknadu za stanove kupljene prije rata.
Rješenja o neizvršenju dostavljena su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, koje će procijeniti postoje li elementi krivične odgovornosti. Samo dostavljanje predmeta Tužilaštvu ne znači da će automatski biti pokrenut krivični postupak ili podignuta optužnica.
Među predmetima su slučajevi Milorada Lalića, Milorada Stojkovića, Anđelke Dimovske, Jugoslava Pejčića i drugih osoba koje su prije rata zaključile ugovore o kupovini vojnih stanova, ali nakon rata nisu uspjele ostvariti povrat nekretnine ili upis vlasništva.
Problem traje više od dvije decenije, a o njemu su odlučivali domaći sudovi, Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava. Jedna od ključnih presuda bila je ona u predmetu „Đokić protiv Bosne i Hercegovine“, kojom je utvrđena povreda prava na mirno uživanje imovine.
Ustavni sud je kasnije utvrdio da tadašnji model naknade nije bio u skladu s pravom na imovinu, ali nije odredio jedinstven iznos koji Federacija mora isplatiti svim podnosiocima zahtjeva.
Zbog različitih okolnosti svakog predmeta nije moguće unaprijed utvrditi ni kolike bi naknade mogle biti. Najnovijim rješenjima Ustavni sud se više ne bavi pitanjem opravdanosti ranijih odluka, nego time jesu li one provedene.
Kako je u više slučajeva zaključeno da nisu, pitanje vojnih stanova sada ponovo dobija i dimenziju moguće odgovornosti službenih osoba zbog neizvršavanja konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH.
