Federalni ministar energetke, rudarstva i industrije Vedran Lakić osvrnuo se danas na rezultate svog mandata ističući 10 usvojenih zakonskih rješenja, 1,161 milijardu KM mapiranih investicija, 79,9 miliona eura za pravednu tranziciju i 554,1 milion KM prihoda jezgre namjenske industrije.
Ministar Lakić je na konferenciji za medije u Sarajevu izjavio da je energetska sigurnost dobila novu arhitekturu s pet novih zakona i pet izmjena, te 118 dozvola za solarne elektrane od najmanje jednog MW, širenjem kapaciteta uključujući prosumere, zajednice obnovljive energije i efikasnu kogeneraciju, kao i jačanjem otpornosti za šta su zaslužni terminali, gasifikacija i stabilniji elektroenergetski odnosi.
Naglasio je da je projekt Južne plinske interkonekcije iz zastoja prešao u realizaciju postavljanjem pravnog okvira za gasovod BiH – Hrvatska, uvođenjem projekta u međudržavnu, tehničku i investicijsku fazu, a u toku su završne aktivnosti na ugovornom okviru.
Ministar Lakić je poručio da stabilizacija elektroenergetskog sistema već daje mjerljive rezultate budući da je Elektroprivreda BiH u prvoj polovini 2026. godine ostvarila 10,4 miliona KM, a Elektroprivreda HZ HB 27,2 miliona KM dobiti.
Istakao je da je od 2023. do 2025. godine proizvedeno 13,406 miliona tona uglja, da je u mandatnom periodu u rudarstvo uloženo 212 miliona KM, a najniža neto satnica rudarima je povećana za 8,4 posto od jula 2026. godine.
Federalni ministar je posebno istakao da ulaganja, kolektivni ugovori i socijalna sigurnost moraju ići zajedno, te da energetska tranzicija ima smisla samo ako štiti dostojanstvo rada i budućnost porodica.
Precizirao je da su u namjenskoj industriji od 2022. do 2025. godine udvostručeni prihodi sa 270,6 miliona KM na 554,1 milion KM, uz rast izvoza od 61 posto, dobiti od 146 posto i broja zaposlenih za 249.
Ministar Lakić je pojasnio da Federacija u slučaju Nove Željezare Zenica sa samo osam posto vlasničkog udjela nema upravljačku kontrolu, a da su privatizacija i prodaja većinskog udjela provedene prije ovog mandata. Dodao je da je Zakon o vanrednoj upravi usvojen, da ponuđeni modeli očuvanja integralne proizvodnje nisu prihvaćeni, a da sud nije prihvatio vanrednu upravu.
Poručio je da radnici Željezare nisu i neće biti ostavljeni, te da su sada prioriteti staž, naknade, prekvalifikacije i novo zapošljavanje, uz traženje održivog modela za ponovno pokretanje proizvodnje.
