Milorad Dodik oštro je kritikovao način na koji Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine uvodi nove tehnologije u izborni proces pred Opće izbore zakazane za 4. oktobar 2026. godine, tvrdeći da su birači i političke stranke potisnuti u drugi plan, a da je sve podređeno skenerima.
CIK BiH je za ovogodišnje izbore utvrdio novi izgled glasačkih listića prilagođenih optičkom skeniranju. Prema odluci Komisije od 23. jula, glasački listić sastojat će se od tri dijela – dijela A s nazivima političkih subjekata i brojevima kandidata, dijela B s uputstvom za glasanje te dijela C koji sadrži kandidatsku listu.
Dodik smatra da će upravo takav sistem dodatno zakomplikovati glasanje.
„U cijelom svijetu su dva ključna subjekta u svakom izbornom procesu: građani, odnosno birači, i političke stranke. U BiH ima i treći – skener. Ovaj treći, po svemu sudeći, najvažniji je. Njemu je sve podređeno“, poručio je Dodik.
On tvrdi da smisao izbora više nije, kako navodi, izbor predstavnika vlasti, nego prilagođavanje čitavog procesa tehnologiji.
„Glasački listići nisu dizajnirani da olakšaju biraču, već da budu prihvatljivi skeneru. Zato će glasački listići ličiti na tiket za Loto ili Bingo. Brojevi, nigdje imena kandidata. A uz glasački listić pride knjiga, da glasač dobro prostudira kako će glasati za onog za koga je naumio“, naveo je Dodik.
CIK-ova odluka, međutim, predviđa da se imena kandidata nalaze u posebnom dijelu kandidatske liste, dok se na dijelu listića koji prolazi kroz skener kandidati označavaju brojevima.
Nove izborne tehnologije nisu prvi put testirane u BiH. Na Lokalnim izborima 2024. godine CIK je na dijelu biračkih mjesta provodio pilot-projekte koji su uključivali autentifikaciju birača, optičke skenere, biometrijsku identifikaciju i videonadzor, a optički skeneri korišteni su na 145 biračkih mjesta.
Dodik je, ipak, izrazio sumnju da je sistem spreman za primjenu u punom obimu i postavio niz pitanja o njegovom funkcionisanju. Između ostalog, pita koliko će trajati identifikacija jednog birača, kako će sistem reagovati u slučaju velikog broja istovremenih upita ili prekida internet veze, koliko traje skeniranje više glasačkih listića te koliko će tehničkog osoblja biti potrebno na biračkim mjestima.
„Glasanje je u tehničkom smislu svugdje stvar rutine, u BiH će biti ozbiljan naučno-obrazovni poduhvat“, ocijenio je Dodik.
Posebno je kritikovao izmjene izbornog zakonodavstva na osnovu kojih se uvode nove tehnologije, tvrdeći da izborni proces nije uređen odlukama domaćeg parlamenta.
„Izborni proces u BiH ne odvija se po zakonu koji je donijela Parlamentarna skupština, već po nametnutoj volji stranca koga više nema. Gdje je sada Evropa da ukaže na nezakonitost, nelegalnost, neustavnost“, naveo je.
Izmjenama Izbornog zakona BiH iz marta 2024. godine omogućena je upotreba izbornih tehnologija i njihovo testiranje prije mogućeg šireg uvođenja na Općim izborima 2026. godine. CIK je nakon pilot-projekata usvojio i studiju izvodljivosti za njihovu primjenu.
Dodik tvrdi da bi problemi s tehnologijom mogli dovesti do ozbiljnih poteškoća na izborni dan.
„Zašto će glasanje u BiH biti na način koji ne postoji ni u jednoj državi u Evropi? Jedini logičan odgovor je: zbog para i manipulacije. To što će 4. oktobra biti potpuna propast sistema, nikoga ne interesuje“, poručio je.
Na kraju je naveo da eventualni tehnički problemi, prema njegovom mišljenju, ne mogu biti razlog za pomjeranje izbora te ponovo zagovarao aktiviranje izborne komisije Republike Srpske u slučaju, kako je rekao, „sloma ovog sistema“.
„Nesposobnost i korupcija nisu vanredna okolnost. Štaviše, u ovom sazivu CIK-a to je, izgleda, redovna okolnost. Zato Republika Srpska treba da aktivira svoju izbornu komisiju i sprovede izbore nakon sloma ovog sistema“, zaključio je Dodik.
