Koordinacija udruga Hrvatskog vijeća obrane BiH oštro je reagovala na izjave Denisa Bećirovića, Elmedina Konakovića i Slavena Kovačevića povodom istupa ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana i pitanja izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Iz Koordinacije tvrde da se radi o „orkestriranom političkom napadu“ na Grlića Radmana nakon što je hrvatski ministar pozvao na prestanak, kako je naveo, preglasavanja Hrvata u BiH.
U saopćenju su iznesene izuzetno oštre političke ocjene, a stavovi trojice bh. političara upoređeni su s politikom Slobodana Miloševića i idejama iz Memoranduma SANU-a.
„Njihove poruke, kao da su izronile iz velikosrpskog programa Memoranduma SANU-a, pokazuju da problem nije izborni model, niti izborna jedinica, nego odbijanje prava da Hrvati, kao konstitutivan narod, imaju pravo učestvovati u izboru svojih političkih predstavnika“, navodi Koordinacija.
Bećiroviću zamjeraju protivljenje posebnoj izbornoj jedinici
Posebno su kritikovali stav Denisa Bećirovića prema mogućnosti formiranja izborne jedinice koja bi, prema njihovom tumačenju, omogućila Hrvatima da biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Koordinacija tvrdi da Bećirović ne polemizira samo s konkretnim prijedlozima izborne reforme, nego hrvatsku politiku pokušava predstaviti kao neprijateljsku i protivnu međunarodnom pravu.
„Njegovo kategorično odbacivanje izborne jedinice koja bi Hrvatima omogućila izbor hrvatskog člana Predsjedništva razotkriva stvarni sadržaj navodnog građanskog modela: hrvatsko mjesto može postojati, ali bi o tome ko će ga zauzeti trebala odlučivati bošnjačka većina“, navodi se u saopćenju.
Kritike su upućene i Elmedinu Konakoviću zbog njegovog pozivanja na zastupljenost prema posljednjem popisu stanovništva. Iz Koordinacije smatraju da bi vezivanje političke moći za demografsku brojnost u višenacionalnoj državi moglo dovesti do dominacije najbrojnijeg naroda nad manje brojnim narodima.
Slavenu Kovačeviću zamjeraju povezivanje zahtjeva za političkom ravnopravnošću Hrvata s fašizmom i udruženim zločinačkim poduhvatom, tvrdeći da se na taj način pokušava stigmatizirati politički zahtjev i njegove zagovornike.
Koordinacija se u saopćenju osvrnula i na postupke pred Evropskim sudom za ljudska prava, uz tvrdnju da se kroz određene političke koncepte pokušava mijenjati dejtonsko ustavno uređenje Bosne i Hercegovine.
Ponovo otvoreno pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva
Jedan od centralnih dijelova saopćenja odnosi se na izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Koordinacija ponavlja ranije stavove dijela hrvatskih političkih i boračkih organizacija prema kojima je Komšić biran prvenstveno glasovima bošnjačkih birača.
„Kao što je Milošević nakon političkih čistki preko Borisava Jovića iz Srbije, Branka Kostića iz Crne Gore, Jugoslava Kostića iz Vojvodine i Sejde Bajramovića s Kosova uspostavio poslušnu glasačku mašineriju, tako bošnjačka većina danas Hrvatima nameće Željka Komšića kao njihovog političkog predstavnika“, navodi se dalje. „Hrvati su se jasno organizirali 18. 09. 1991. godine s prvim dolaskom rezervista JNA, onoga ključnog datuma prepoznatog danas kroz Zakon o pravima branitelja, dok su pak u Sarajevu i nakon 1. oktobra iste godine, kao i nakon razaranja Ravnog i prvog ratnog zločina nad Hrvatima, govorili da to ‘nije njihov rat’, navode iz Koordinacije.
U nastavku su povučene paralele s političkim procesima u nekadašnjoj Jugoslaviji i periodom vladavine Slobodana Miloševića, uz tvrdnju da se brojčana nadmoć pokušava pretvoriti u političku dominaciju.
Koordinacija se osvrnula i na događaje s početka 1990-ih, naglašavajući ulogu Hrvata u organizovanju odbrane tokom ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini.
„Hrvati su znali odbraniti svoj opstanak. I kao što su odgovorili Miloševićevoj ratnoj mašineriji, znat će to napraviti i danas, demokratski, politički i svim legitimnim sredstvima, odbraniti se od učenika iste politike majorizacije i hegemonije“, zaključuje se u saopćenju Koordinacije udruga HVO-a BiH.
