Požari u Europi bilježe nagli porast, a među zemljama koje su izložene povećanom riziku nalazi se i Bosna i Hercegovina, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija.
Novi podaci pokazuju da je od januara do jula ove godine u pojedinim dijelovima Evrope značajno povećan broj požara u prirodi. U Portugalu i Španiji prijavljeno je više nego dvostruko požara u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.
Prema podacima koje je objavio Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, požari su prošle godine zahvatili oko 2,2 miliona hektara, dok je 2022. godine bilo pogođeno približno 1,4 miliona hektara. To predstavlja rast od 57 posto u periodu od četiri godine.
Iz WHO-a upozoravaju da požari u Europi ne predstavljaju samo neposrednu prijetnju stanovništvu koje se nalazi u blizini vatre. Posljedice mogu osjetiti i ljudi udaljeni stotinama kilometara, jer se dim, štetne čestice i zagađen zrak šire preko velikih područja.
Izloženost dimu može pogoršati bolesti srca i disajnih organa, a posebno su ugroženi djeca, starije osobe, trudnice i hronični bolesnici. Požari mogu negativno utjecati i na mentalno zdravlje stanovništva, otežati pristup zdravstvenim ustanovama i privremeno prekinuti druge javne usluge.
Stanovnicima i putnicima u ugroženim područjima savjetuje se da prate upute nadležnih službi, izbjegavaju približavanje aktivnim požarima i odgode putovanja koja nisu neophodna. Osobe koje moraju boraviti na otvorenom u područjima zahvaćenim dimom trebale bi koristiti zaštitnu masku koja dobro prianja uz lice.
U slučaju otežanog disanja, bola u prsima ili drugih ozbiljnijih zdravstvenih tegoba potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
WHO navodi da vlade mogu smanjiti zdravstvene posljedice pravovremenim upozorenjima o požarima, vremenskim prilikama i kvalitetu zraka, kao i jasnim preporukama stanovništvu. Neophodno je osigurati dostupnu primarnu i hitnu zdravstvenu zaštitu, naročito u područjima koja su direktno izložena vatri i dimu.
Direktor Regionalnog ureda WHO-a za Evropu Hans Henri P. Kluge poručio je da najugroženijim građanima treba omogućiti pristup prostorima s čistim zrakom i odgovarajućim rashlađivanjem, telefonskim linijama za pomoć i ciljanoj zdravstvenoj podršci.
Sve učestaliji požari u Europi dodatno opterećuju vatrogasne jedinice, hitne službe i zdravstvene sisteme, dok istovremeno uništavaju domove, infrastrukturu i izvore prihoda te prisiljavaju stanovništvo na evakuaciju.
