Domovinski pokret, stranka krajnje desnice u Republici Hrvatskoj, objavio je „Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini“. Dokumentom se zagovara implementacija etničkog predstavljanja u Bosni i Hercegovini, formiranje hrvatske izborne jedinice te veći stepen političke autonomije Hrvata, uz pozive na korištenje različitih političkih i diplomatskih mehanizama za ostvarivanje tih ciljeva, piše Istraga.ba.
Rezolucija bi trebala biti upućena u proceduru Hrvatskog sabora, a trenutno se vode razgovori s HDZ-om Hrvatske o mogućnosti njenog usvajanja.
U preambuli dokumenta navodi se da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, prema mišljenju predlagača, ne ostvaruje u potpunosti svoju konstitutivnost niti političku jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda. Zbog toga se hrvatsko nacionalno pitanje u BiH definiše kao tema od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Predlagači pozivaju Vladu Hrvatske da nastavi pružati finansijsku, političku i programsku podršku obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim i medijskim institucijama te institucijama Katoličke crkve u BiH.
Jedna od ključnih tačaka rezolucije odnosi se na reformu izbornog sistema u Bosni i Hercegovini. U dokumentu se navodi da bi svaki konstitutivni narod trebao birati svoje „legitimne predstavnike“, uz mogućnost uspostave posebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskog naroda.
Također se traži podrška reformama koje bi, kako se navodi, osigurale političku, jezičku, kulturnu i teritorijalnu autonomiju Hrvata u BiH te spriječile njihovo političko preglasavanje.
Rezolucijom se od Vlade Hrvatske traži da u Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama koristi sve raspoložive mehanizme, uključujući i pravo veta, radi zaštite interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Poseban dio dokumenta odnosi se na osudu, kako se navodi, „izbornog inženjeringa“ pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, delegata u domovima naroda i drugim institucijama.
Predlagači pozivaju i na mogućnost sankcionisanja političkih i javnih dužnosnika iz Bosne i Hercegovine za koje smatraju da djeluju protiv političkih interesa Hrvata u BiH, uključujući primjenu mjera sličnih institutu persona non grata.
U dokumentu se traži i revizija postupaka sticanja hrvatskog državljanstva za osobe s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, posebno u slučajevima gdje postoje sumnje na zloupotrebe ili nepravilnosti.
Jedna od tačaka rezolucije predviđa i jačanje institucionalne saradnje Hrvatskog sabora s Hrvatskim narodnim saborom (HNS) BiH, koji se u dokumentu definiše kao najvažnije političko tijelo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Predviđeno je da predsjednik Hrvatskog sabora jednom godišnje podnosi izvještaj o saradnji i realizaciji aktivnosti vezanih za HNS.
Predložena rezolucija izazvala je reakcije u dijelu političke javnosti, s obzirom na to da se njome otvaraju pitanja izbornog sistema, političkog predstavljanja konstitutivnih naroda i odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Pregovori o njenom eventualnom usvajanju u Hrvatskom saboru još uvijek traju.
