Bošnjački predstavnici iz entiteta Republika Srpska uputili su formalnu komunikaciju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i generalnom sekretaru UN-a, uoči polugodišnje rasprave o stanju u Bosni i Hercegovini, zakazane za 12. maj.
Pismo su uputili potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Edin Ramić, narodni poslanici u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić, Amir Hurtić i Mirsad Duratović, te delegati u Vijeću naroda RS-a Armin Hamzić, Smail Mešić, Alija Tabaković, Adil Osmanović i Dževad Mahmutović.
Pismo je dostavljeno Ministarstvu vanjskih poslova BiH radi prosljeđivanja Stalnom predstavništvu BiH pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku.
U dokumentu se ukazuje na, kako navode potpisnici, sistemska i tekuća kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Ustava BiH, odluka Ustavnog suda BiH i međunarodnih obaveza u oblasti ljudskih prava.
Posebno upozoravaju na nepriznavanje bosanskog jezika kao ravnopravnog službenog jezika, diskriminatorne elemente u nastavnim planovima i programima, nedovoljna budžetska izdvajanja za bošnjačku zajednicu, diskriminatorne prakse zapošljavanja u javnoj upravi, kao i nezastupljenost Bošnjaka u policijskim strukturama.
Potpisnici ukazuju i na glorifikaciju osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred međunarodnim sudovima, kao i na negiranje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.
“Trideset godina nakon Dejtona, Bošnjaci u entitetu RS i dalje se suočavaju sa strukturnom neravnopravnošću u jeziku, obrazovanju, zapošljavanju i javnom životu. Ovo nije politička izjava, nego dokumentirani prikaz kršenja obaveza koje su prihvaćene potpisivanjem mirovnog sporazuma”, poručuju potpisnici.
Dodaju da se Vijeću sigurnosti UN-a obraćaju jer to tijelo ima posebnu odgovornost za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti, uključujući praćenje provedbe mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH.
“Ljudska prava Bošnjaka u Republici Srpskoj su ozbiljno ugrožena, a sistemska neprovedba Aneksa 7 ostaje jedno od ključnih pitanja mira, povratka i jednakopravnosti”, navodi se u pismu.
Potpisnici pozivaju Vijeće sigurnosti UN-a da pozove visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da, u okviru mandata iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i Bonskih ovlasti, poduzme mjere za osiguranje stvarne ustavne ravnopravnosti konstitutivnih naroda u RS-u.
Traže i otklanjanje diskriminatornih propisa i praksi u oblastima obrazovanja, policije i javne uprave, uvođenje afirmativnih mjera zapošljavanja i inkluzivne budžetske politike, kao i uklanjanje odluka i odredbi koje su suprotne presudama međunarodnih sudova.
Potpisnici naglašavaju da su navedene mjere neophodne za stvarnu provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji, kako navode, i više od tri decenije nakon potpisivanja ostaje suštinski neproveden u RS-u.