Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini ponovo je otvorilo političke rasprave, nakon što je RTVHB objavio prilog u kojem se zabrana raspolaganja državnom imovinom predstavlja kao jedna od najvećih kočnica razvoja općina i gradova.
U prilogu se navodi da zabrana traje od 2005. godine, od odluke tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, te da je dodatni problem nastao 2022. godine, kada je Christian Schmidt proširio raniju odluku.
“Protekom vremena, ne samo da je ona izgubila svoj smisao nego je postala i štetna, a pogotovo štetu trpe lokalne zajednice”, kazao je pravnik Damir Sakić za RTVHB.
Gradonačelnik Kiseljaka Mladen Mišurić Ramljak tvrdi da lokalne zajednice zbog zabrane imaju ozbiljne probleme u realizaciji infrastrukturnih projekata.
“Cesta, voda, odvodnja, sve ono što je bitno za život ljudi i svaka druga infrastruktura, praktično su nama vezane ruke”, rekao je Mišurić Ramljak.
RTVHB u prilogu navodi da se općine i gradovi u Federaciji BiH ne usuđuju ulaziti u projekte koji zadiru u državnu imovinu, dok se u Republici Srpskoj odluke OHR-a uglavnom ne poštuju. Kao jedan od primjera naveden je problem izdavanja dozvola za obnovljenu trafostanicu.
Međutim, iza sve glasnijih zahtjeva za rješavanje ovog pitanja, prema pisanju Slobodne Bosne, kriju se i interesi povezani s velikim energetskim projektima u Hercegovini. Taj portal navodi da Dragan Čović i HDZ BiH traže hitno rješenje zakona o državnoj imovini, odnosno ukidanje OHR-ovih zabrana, kako bi se deblokirale investicije biznismena bliskih HDZ-u.
U fokusu su solarne elektrane na području Hercegovine, posebno na kršu od Mostara do Stoca. Trenutna zabrana raspolaganja državnim zemljištem, uključujući šumsko i poljoprivredno zemljište, otežava dodjelu koncesija i legalizaciju projekata na velikim površinama.
Slobodna Bosna ranije je pisala o projektima firmi povezanih sa Zdravkom Mamićem, među kojima je i Plavo sunce, koje se dovodilo u vezu s izgradnjom solarnih elektrana u Hercegovini. Mještani pojedinih naselja kod Mostara već su ranije upozoravali na moguće posljedice takvih projekata i tražili veće učešće javnosti u donošenju odluka.
Kritičari upozoravaju da se pod izgovorom investicija i razvoja lokalnih zajednica može otvoriti prostor za trajnu privatizaciju državnih resursa u korist uskog kruga ljudi. S druge strane, predstavnici lokalnih zajednica tvrde da sadašnje stanje blokira i projekte od javnog interesa, od puteva i vodovoda do elektroenergetske infrastrukture.