Dopredsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Ivo Komšić izjavio je da je Washingtonski sporazum nastao na osnovu rezolucije HNV-a usvojene prije više od 30 godina, ustvrdivši da tadašnja hrvatska politika nije imala stvarni utjecaj na njegov sadržaj.
Komšić je rekao da je rezolucija HNV-a, usvojena 6. februara 1994. godine, ponudila trajno državno rješenje za Bosnu i Hercegovinu i model uređenja međunacionalnih odnosa, koji je, prema njegovim riječima, aktuelan i danas.
“Na našoj rezoluciji je napravljen Washingtonski sporazum. I niko iz Hrvatske, ni Mate Granić i njegova ekipa, nije imao utjecaja na to. Njima je Washingtonski sporazum izdiktiran”, kazao je Komšić.
Govoreći o političkim okolnostima iz tog perioda, naglasio je da su u ratu već postojale dvije paradržavne tvorevine, Republika Srpska i Herceg-Bosna, sa svim elementima vlasti, vojskom, ustavom i vladom, te da su težile međunarodnom priznanju. Kao odgovor na to, HNV je, tvrdi on, ponudio koncept cjelovite Bosne i Hercegovine u međunarodno priznatim granicama, uz federalno uređenje u kojem se nijedan narod ne bi osjećao ugroženim.
“Bosna i Hercegovina je cjelovita država u međunarodno priznatim granicama, a njeno uređenje se treba tako formirati da nijedan narod se ne osjeća ugrožen u toj državi. Zato smo ponudili federalni koncept”, rekao je Komšić.
Istakao je i da dejtonsko uređenje BiH nije zasnovano na tom modelu, već na entitetskoj strukturi koju smatra nefunkcionalnom. Prema njegovim riječima, sadašnji sistem proizvodi stalni sukob nadležnosti između entiteta i države, uz pokušaje da se državne institucije oslabe i negiraju.
Komšić tvrdi da je rješenje koje je HNV tada predložio i danas jedino održivo, jer polazi od toga da su svi narodi i građani Bosne i Hercegovine državotvorni na cijelom njenom prostoru, a ne samo na pojedinim teritorijama.
“Naše rješenje je univerzalno rješenje i danas mislimo da je to jedino rješenje na kome može ova država imati budućnost”, poručio je Komšić.
Posebno je kritikovao nacionalne politike u BiH, navodeći da sve tri, srpska, hrvatska i bošnjačka, teže tome da državotvornost vežu za određeni dio teritorije i na tom prostoru budu dominantne. Upravo u tome, smatra on, leži i današnji izvor sukoba.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Komšić je ocijenio da projekat “srpskog svijeta” i Velike Srbije nije uspio, ali da i dalje postoje pokušaji destabilizacije regiona. Osvrnuo se i na lobiranja Milorada Dodika i Dragana Čovića u Washingtonu, navodeći da takvi pokušaji ne mogu promijeniti osnovni okvir Dejtonskog sporazuma.
“Amerikanci neće odustati od Dejtonskog sporazuma, po Dejtonskom sporazumu entiteti nisu države”, rekao je Komšić.
Na kraju je upozorio da će Bosna i Hercegovina, ukoliko otvori ozbiljne pregovore s Evropskom unijom, posebno teško pitanje imati kada na red dođu poglavlja o pravosuđu i uređenju države. Prema njegovom stavu, BiH sa sadašnjom entitetskom strukturom ne može postati članica Evropske unije.