Južna plinska interkonekcija danas bi trebala ući u novu, završnu fazu, jer bi delegacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske u poslijepodnevnim satima trebale započeti pregovore o sporazumu koji se odnosi na realizaciju ovog velikog energetskog projekta. Prethodno je Predsjedništvo BiH na hitnoj telefonskoj sjednici dalo zeleno svjetlo za pokretanje pregovora, nakon što je Vijeće ministara BiH ranije utvrdilo prijedlog osnova za vođenje razgovora s Hrvatskom.
Prema aktuelnom planu, pregovori bi trebali biti završeni najkasnije do petka, kako bi Vijeće ministara BiH moglo dati saglasnost na usaglašeni tekst sporazuma, a zatim bi isti dokument trebalo potvrditi i Predsjedništvo BiH. U diplomatskim i institucionalnim krugovima očekuje se ubrzana procedura, jer postoji namjera da sporazum bude potpisan već u utorak na Summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku, u prisustvu predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Južna plinska interkonekcija uređuje saradnju dvije države na izgradnji plinske veze koja bi povezala pravac Zagvozd u Hrvatskoj s Posušjem, Tomislavgradom, Kupresom, Bugojnom i Novim Travnikom, odnosno Travnikom, uz dodatne krakove prema Grudama, Širokom Brijegu, Mostaru, Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu, Jajcu i Čapljini, kao i pravac Kladanj, Tuzla u Bosni i Hercegovini te plinovod Split, Zagvozd u Hrvatskoj. Riječ je o projektu koji se godinama označava kao jedan od ključnih energetskih zahvata za Bosnu i Hercegovinu.
Dodatnu političku i ekonomsku težinu cijeloj priči daje činjenica da je Južna plinska interkonekcija u institucijama Federacije BiH već dobila zakonski okvir za uključivanje američkog investitora. Vlada Federacije BiH je još u januaru informisana o pismu namjere američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, zainteresovane za projekt, dok su u međuvremenu oba doma Parlamenta FBiH odobrila izmjene zakona koje otvaraju prostor za takvo rješenje.
Ovaj projekt vlasti u BiH i Hrvatskoj predstavljaju kao ključni strateški iskorak, prije svega zbog diverzifikacije izvora snabdijevanja gasom i jačanja energetske sigurnosti zemlje. Južna plinska interkonekcija BiH bi omogućila direktnije povezivanje s evropskim i globalnim tržištem prirodnog plina, uključujući i pristup LNG terminalu na Krku, čime bi se smanjila zavisnost od jednog pravca snabdijevanja.
Upravo zbog toga se naredni dani smatraju presudnim za formalizaciju sporazuma između BiH i Hrvatske. Ukoliko sve planirane procedure budu završene u predviđenim rokovima, Južna plinska interkonekcija mogla bi već naredne sedmice dobiti i svoj međudržavni sporazum, čime bi jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini konačno prešao iz političke i zakonodavne faze u konkretnu realizaciju.