Ministri iz SNSD-a onemogućili su da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici razmatra i usvoji dva zakona koja od BiH traži Moneyval, tijelo Vijeća Evrope zaduženo za procjenu usklađenosti država s međunarodnim standardima u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Riječ je o dopunama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći, kojim se mijenja jedan član, te o zakonu o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Oba prijedloga trebala su se naći pred ministrima, ali nisu dospjela ni na dnevni red.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Staša Košarac izjavio je da zakoni nisu usaglašeni s institucijama Republike Srpske, te da zbog toga nisu dobili podršku ministara iz SNSD-a.
“Dva zakona su bila predložena za dnevni red, a nemaju stepen usaglašenosti i sva mišljenja. Nismo dozvolili da se nađu na dnevnom redu. To je naše poslovničko pravo. Da smo dozvolili da budu na dnevnom redu, pretpostavljam da bismo bili preglasani”, rekao je Košarac.
Iako tvrdi da nije riječ o blokadi, upravo je odlukom ministara iz SNSD-a spriječeno da Vijeće ministara uopće raspravlja o zakonima koji su važni za ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Košarac pritom nije spomenuo da je jedno od spornih mišljenja stiglo od njegovog stranačkog kolege Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH. Prema ranijim informacijama, SNSD-u smeta odredba koja predviđa formiranje nove institucije na državnom nivou.
“Bilo je predviđeno formiranje nove institucije na nivou BiH. To nema našu podršku. Vjerujem da će ministar Bunoza nastaviti konsultacije”, kazao je Košarac.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je predložio ova zakonska rješenja, ranije je naveo da je gotovo cijeli tekst usaglašen, osim nekoliko otvorenih pitanja. Kao najsporniju tačku izdvojio je način knjiženja oduzete imovine.
“Moj je prijedlog da se knjiži na Bosnu i Hercegovinu. To nekome ne odgovara”, rekao je Bunoza.
Neusvajanje zakona koje traži Moneyval moglo bi imati ozbiljne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. U slučaju neispunjavanja preporuka, BiH rizikuje povratak na sivu listu, što bi dodatno opteretilo bankarski sektor, međunarodne finansijske tokove i ukupno poslovno okruženje u zemlji.