Javna saslušanja članova Uprave za indirektno oporezivanje BiH pred parlamentarnom Komisijom za borbu protiv korupcije otvorila su ozbiljna pitanja o kontroli robe koja ulazi u Bosnu i Hercegovinu, a u fokusu se posebno našao granični prijelaz u Gradišci.
Prema navodima iznesenim tokom rasprave, upravo se kroz sistem poštanskih i kurirskih pošiljki otvara prostor za ulazak velikog broja paketa male vrijednosti, dok istovremeno ne postoje potpuni i precizni podaci o njihovom obimu, niti o ukupnim fiskalnim efektima takvog prometa. Slične tvrdnje ranije su objavljene i u domaćim medijima, uz ocjene da država nema potpunu evidenciju o pošiljkama ispod određenih carinskih pragova.
Dok Bosna i Hercegovina još traži odgovor na ovaj problem, Evropska unija već zaoštrava pravila. Evropska komisija objavila je da je u 2024. godini na tržište EU stiglo 4,6 milijardi malih paketa, a do kraja 2025. taj broj porastao je na 5,8 milijardi, pri čemu veliki dio pošiljki dolazi iz Kine.
Zbog takvog rasta broja pošiljki, evropske institucije i pojedine države članice već uvode dodatne namete i pooštravaju nadzor. Prema objavljenim informacijama, u Evropskoj uniji je dogovoreno uvođenje posebne carine od tri eura na male pakete izvan EU, dok se paralelno razmatraju i dodatne manipulativne naknade zbog opterećenja carinskih službi. Ove mjere posebno su usmjerene na robu naručenu putem velikih online platformi.
U Bosni i Hercegovini, međutim, domaći trgovci i dalje upozoravaju da posluju pod znatno strožijim pravilima od stranih platformi. Registrovane firme imaju obavezu plaćanja PDV-a, izdavanja fiskalnih računa, obezbjeđivanja garancija i servisa, kao i izmirivanja drugih poreza i doprinosa, dok online narudžbe iz inostranstva često dolaze do kupaca bez jednakog nivoa opterećenja i kontrole.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina još nema usvojen poseban zakon koji bi preciznije uredio oblast e-trgovine. Iako se u javnosti već mjesecima govori o pripremljenom nacrtu zakona, on još nije upućen u dalju proceduru, zbog čega tržište i dalje funkcioniše bez jasnijeg i modernijeg okvira.
Posebnu zabrinutost izaziva i pitanje sigurnosti proizvoda koji dolaze putem međunarodnih platformi. Agencija za nadzor nad tržištem BiH ranije je potvrdila da nema nadležnost za kontrolu sigurnosnih karakteristika proizvoda koji se prodaju putem internet platformi i potrošačima stižu preko poštanskih operatera, ukoliko proizvod formalno nije stavljen na tržište BiH.
Takav stav praktično znači da veliki broj proizvoda koji dolaze direktno do kupaca ostaje izvan sistema redovne provjere, dok Evropska unija istovremeno upozorava da dio pregledanih pošiljki sadrži nesigurnu robu, krivotvorene proizvode ili netačno deklarisan sadržaj.
