Zakon o Južnoj interkonekciji i dalje nema novi prijedlog u vlastima Federacije Bosne i Hercegovine, a prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, ključni razlog zastoja leži u političkim nesuglasicama unutar vladajuće koalicije. Izvori bliski Vladi FBiH tvrde da je odgovornost za blokadu na HDZ-u, odnosno na njegovom predsjedniku Draganu Čoviću.
Prema tim navodima, Čović je nastavak rada na Zakonu o Južnoj interkonekciji, kao i sklapanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uvjetovao izmjenama načina odlučivanja u Vladi i Parlamentu FBiH kada je riječ o ovom projektu. Riječ je o gasovodu koji bi trebao osigurati energetsku diversifikaciju i smanjiti ovisnost o postojećim pravcima snabdijevanja.
Kako tvrde izvori, prvobitni zahtjev odnosio se na uvođenje etničkog principa glasanja, prema kojem nijedna odluka vezana za Južnu interkonekciju ne bi mogla biti usvojena bez najmanje jednog glasa ministra iz reda svakog od tri konstitutivna naroda. Partneri iz stranaka Trojke, Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Narod i Pravda i Naša stranka, takav prijedlog su odbili.
Nakon toga je, prema istim izvorima, uslijedio novi zahtjev kojim se traži dvotrećinska većina u Vladi i Parlamentu FBiH za sva pitanja koja se tiču Zakona o Južnoj interkonekciji. Ni taj prijedlog nije dobio podršku koalicionih partnera, što je dodatno usporilo cijeli proces.
Zbog zastoja su reagovali i predstavnici međunarodne zajednice. Posebno je aktivan otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH John Ginkel, koji je u proteklom periodu intenzivno lobirao za ubrzanje projekta Južne interkonekcije. Prema informacijama iz Vlade FBiH, upravo zbog opstrukcija održan je i sastanak između Ginkela i Čovića u Mostaru, iako detalji razgovora nisu javno objavljeni.
Sagovornici uključeni u pregovore navode da je poruka američke administracije jasna, potrebno je odustati od blokada i ubrzati realizaciju projekta koji se smatra jednim od ključnih energetskih pitanja za Bosnu i Hercegovinu.
Usvajanje novog Zakona o Južnoj interkonekciji predstavljalo bi tek prvi korak. Očekuje se da bi izmjene trebale omogućiti davanje koncesije stranim kompanijama za izgradnju i upravljanje gasovodom. Nakon eventualnog usvajanja zakona slijedio bi izbor koncesionara, a potom i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, što bi moglo potrajati.
Zbog toga se svaki politički zastoj u vezi sa Zakonom o Južnoj interkonekciji posmatra kao ozbiljna prepreka realizaciji projekta, dok ostaje otvoreno pitanje hoće li pritisci međunarodnih partnera dovesti do deblokade procesa u narednom periodu.
