Kanadska kompanija Terra Balcanica Resources, čije su dionice izlistane na berzama u Kanadi, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama, objavila je da su na lokalitetu Brezani u istočnoj Bosni i Hercegovini otkriveni novi slojevi koji sadrže zlato. Time je poznato mineralizirano područje prošireno za oko 170 metara, čime su dodatno potvrđeni izuzetni rudarski potencijali ovog dijela zemlje.
Prema navodima koje prenosi Forbes, u jednoj od bušotina na dubini od svega 12 metara utvrđena je koncentracija od 0,43 grama zlata po toni stijene. Istraživanja su pokazala da se ne radi o izoliranom nalazištu, jer su uz zlato pronađeni i slojevi koji sadrže srebro i druge metale, što dodatno povećava značaj otkrića.
Zlato duž zone od 850 metara
Istraživački tim je zlato identifikovao na više tačaka duž iste linije sjever–jug, u zoni dugoj oko 850 metara, koja još uvijek nije u potpunosti istražena. U kompaniji, koja posjeduje 90 posto udjela u projektu Viogor-Zanik, ističu da zbog ograničenog dosadašnjeg obima istraživanja očekuju dodatna značajna otkrića na području Brezana.
Lokalitet se nalazi 8,4 kilometra južno od rudnika Sase, kojim upravlja kompanija Mineco Ltd., a koji godišnje proizvodi oko 330.000 tona koncentrata olova, cinka, srebra i zlata, što dodatno potvrđuje geološki potencijal ovog područja.
Plitko, slojevito i bogato metalima
Iz Terra Balcanica Resources pojašnjavaju da se zlatna mineralizacija u Brezanima nalazi u stijenama koje su prirodno izmijenjene djelovanjem topline i hemijskih procesa. Jedna od bušotina otkrila je više slojeva stijena bogatih zlatom i drugim metalima, posebno u zonama gdje se različite vrste stijena međusobno dodiruju.
Srebro je pronađeno u manjim venama i pukotinama unutar stijena, a u pojedinim uzorcima izmjerene su vrijednosti i do 60 grama srebra po toni stijene, na dubini od svega šest metara. Sve to ukazuje da se plemeniti metali nalaze relativno plitko i u više slojeva, što je izuzetno povoljno s aspekta buduće eksploatacije.
Potencijal i na drugim lokalitetima
Osim Brezana, značajan potencijal pokazuje i lokalitet Čumavići, gdje su u trećoj fazi istraživanja identificirane tri zone bogate metalima – Joseva, Čumavići Crest i glavni sistem na Cumavici Ridgeu. Do sada su na ovom području pronađeni cink, olovo, srebro i antimon, a minerali se javljaju u pukotinama stijena i malim žilama kvarca i kalcita, koje na pojedinim mjestima izlaze i na samu površinu.
Rudarska tradicija duga više od dvije hiljade godina
Ovakva otkrića, kako navodi Forbes, nisu iznenađenje. Istočna Bosna ima dugu rudarsku historiju, koja seže još u antičko, rimsko doba, kada su se na ovom području eksploatisali olovo, srebro i željezo. Domavija je u rimskom periodu bila sjedište objedinjenog rudarskog distrikta Panonije i Dalmacije, na području tadašnje Argentariae, današnje šire regije Srebrenice.
