Više od tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dokumenta koji je definisao ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, u političkom prostoru sve češće se govori o mogućnosti takozvanog “Dejtona 2”, odnosno novog kruga pregovora o reorganizaciji države. Iako zvaničnih inicijativa niti formalnih pregovora nema, posljednje izjave vodećih političkih lidera ponovo su otvorile ovu temu, piše Klix.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je nakon povratka iz Izraela da Republika Srpska treba razmotriti izlazak iz dejtonskog okvira i povratak na, kako je naveo, ranije stanje entiteta prije potpisivanja sporazuma. Pozvao je vlast i opoziciju u RS-u na zajedničko okupljanje i razmatranje takvog poteza. U nastavku je poručio da bi odustao od secesionističkih poruka ukoliko bi, prema njegovim riječima, entitetu bile vraćene nadležnosti koje su prenesene na državni nivo, iako su mnoge od tih odluka ranije usvajane i glasovima predstavnika njegove stranke u Parlamentu BiH.
O potrebi promjena dejtonskog okvira govorio je i predsjednik HDZ-a Dragan Čović, ali u drugačijem tonu i s fokusom na izmjene Izbornog zakona i ustavne reforme. Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a u Mostaru izjavio je da je vrijeme za reorganizaciju dejtonskog modela, ističući da se mora riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva BiH i, kako tvrdi, preglasavanja Hrvata. Najavio je i diplomatske aktivnosti prema Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem dobijanja podrške za izmjene ustavnog i izbornog okvira.
Poruke dvojice lidera najvećih stranaka sa srpskim i hrvatskim predznakom tumače se kao otvaranje prostora za razgovore o dubljim ustavnim zahvatima, iako takav proces trenutno nije pokrenut. Politički analitičari ukazuju da se radi prije svega o postavljanju pregovaračkih pozicija i testiranju međunarodnog okruženja, posebno odnosa nove američke administracije prema unutrašnjem uređenju BiH.
U političkim krugovima u Sarajevu sve češće se naglašava da bi stranke koje se predstavljaju kao probosanske morale imati unaprijed razrađene prijedloge u slučaju da do razgovora o ustavnim promjenama zaista dođe. Kao moguća osnova za reforme često se navode presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić–Finci, Zornić, Pilav i drugim, koje ukazuju na potrebu uklanjanja diskriminacije iz izbornog i ustavnog sistema.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ranije je izjavio da od “Dejtona 2” nema ništa i da je takva poruka, prema njegovim riječima, već prenesena domaćim političarima tokom obilježavanja godišnjice mirovnog sporazuma u SAD-u. Ipak, javni prostor je i dalje ispunjen spekulacijama o mogućim modelima preuređenja sistema.
Dio opozicionih političara iz Republike Srpske upozorava da bi otvaranje pitanja novog dejtonskog aranžmana moglo donijeti i suprotan efekat od onoga koji zagovaraju entitetske vlasti. Smatraju da je trenutna ustavna pozicija entiteta snažna i da bi novi pregovori mogli završiti smanjenjem, a ne proširenjem nadležnosti.
U širem kontekstu, rasprava o “Dejtonu 2” dolazi u trenutku pojačanih političkih tenzija i čestih blokada institucija. Bez obzira na to da li će se ideja o novim pregovorima zadržati na nivou političkih poruka ili prerasti u konkretnu inicijativu, izvjesno je da će pitanje ustavne strukture BiH i dalje ostati u središtu političkih rasprava.