Slaven Kovačević je 2023. godine, nakon odluke Malog vijeća Europski sud za ljudska prava, u javnosti predstavljao presudu kao osobnu pobjedu, no dvije godine kasnije Veliko vijeće istog suda zauzelo je potpuno suprotan stav. U odluci se navodi da je Sud “dokučio razmjere prijevara i manipulacija nacionalnim izjašnjavanjem”, kao i “podvala upućenih Sudu te nastojanja da se cijeli ustavnopravni i politički sustav uruši”.
U presudi se posebno apostrofira način na koji se Kovačević izjašnjavao o nacionalnoj pripadnosti. Prilikom podnošenja zahtjeva odbio je navesti nacionalnost, navodeći da je ona “nebitna” za njegov slučaj. Sud je konstatirao da se time “nije identificirao ni s jednim od triju konstitutivnih naroda”. Istovremeno, tijekom postupka pojavila se informacija da je na službenoj stranici Gradskog vijeća Sarajeva bio označen kao Hrvat, što je, prema ocjeni Suda, “izazvalo sumnje u njegov stvarni nacionalni identitet”.
Veliko vijeće ESLJP-a u odluci navodi i da su zabilježeni “drugi nezakoniti postupci podnositelja”. Posebno se ističe da je Kovačević u više navrata iznosio “pogrdne izjave usmjerene prema predsjednici Suda i članovima Velikog vijeća”, koje su, prema Sudu, “premašile granice prihvatljivosti”. Te izjave opisane su kao “osobni napadi na djelatne agente Vlade i visokog međunarodnog predstavnika”, bez ikakve pravne osnove.
Sud je zaključio da je došlo do “zloupotrebe prava na podnošenje zahtjeva”, ocijenivši da su Kovačevićeve optužbe bile “neosnovane” te da je zahtjev korišten kako bi se “ometao pravosudni postupak i blokirale regularne sudske procedure”, što je označeno kao “manipulacija pravosudnim sustavom u cilju političkog iskorištavanja situacije”.
U obrazloženju presude spominje se i da je Kovačević tvrdio kako su u javnosti kružile informacije o navodnom lobiranju pred Sudom, no Sud je naveo da su takvi navodi “dodatno politizirali postupak”, zbog čega je zahtjev postao “nedopustiv zbog političkih pritisaka”.
Autor teksta za Večernji list BiH, Zoran Krešić, navodi da se nakon ovakve presude “posve legitimno postavlja pitanje” treba li Središnje izborno povjerenstvo BiH uopće omogućiti Kovačeviću kandidiranje na izborima, s obzirom na to da je, kako piše, “utvrđeno da je manipulirao nacionalnim izjašnjavanjem”.
U širem političkom kontekstu navodi se da Demokratska fronta već vidi Kovačevića kao kandidata za Predsjedništvo BiH, dok se istovremeno zaoštrava borba unutar hrvatskog političkog bloka. Spominje se da se HDZ BiH suočava s novim izazovima nakon najava kandidatura Zlatka Miletića i mogućeg zajedničkog kandidata hrvatske Petorke, pri čemu se kao najizglednije ime navodi Martin Raguž, dok se u političkim kuloarima, prema pisanju Slobodne Bosne, sve češće govori da bi se i Dragan Čović mogao “predomisliti” i uključiti u utrku za člana Predsjedništva BiH.