Javna šumarska preduzeća u Bosni i Hercegovini godišnje ostvaruju stotine miliona maraka prihoda kroz sječu miliona kubnih metara drvne mase, ali korist koju od toga imaju građani značajno se razlikuje između entiteta, pokazuje analiza Transparency Internationala u BiH.
Prema dostupnim podacima, u Republici Srpskoj je tokom 2023. godine po osnovu šumskih naknada prikupljeno 48,4 miliona KM, dok je u Federaciji BiH taj iznos iznosio svega 15,8 miliona KM, iako su oba entiteta imala gotovo isti obim sječe, sličan broj zaposlenih i uporedive ukupne prihode. Razlika, kako se navodi, ne proizlazi iz količine ili kvaliteta drvnih sortimenata, već iz različitih modela obračuna i naplate naknada te neujednačenog zakonodavnog okvira u Federaciji BiH.
Dok u Republici Srpskoj postoji jedinstvena stopa naknade od 10 posto na prihod od prodaje drveta na kamionskom putu, u Federaciji BiH kantoni imaju različite propise. Tako, na primjer, u Unsko-sanskom kantonu naknada iznosi devet posto, dok se u Srednjobosanskom kantonu naplaćuje četiri posto, uz različitu raspodjelu sredstava između kantona i općina. Federacija BiH već od 2009. godine nema zakon o šumama, što je dovelo do fragmentisanog sistema upravljanja i slabije kontrole Prihoda.
Analiza upozorava i na zabrinjavajuće trendove u održivosti šuma. Tokom 2023. godine realizovano je 77 posto planiranog obima sječe, dok je pošumljeno tek 51 posto planirane površine. Izgradnja šumskih puteva, ključna za dugoročno upravljanje i uzgoj šuma, realizovana je u prosjeku oko 59 posto planiranog, što ukazuje na kratkoročni pristup eksploataciji resursa.
Uprkos ukupnim prihodima većim od 470 miliona KM i više od 9.000 zaposlenih, javna šumarska preduzeća su u 2023. godini ostvarila dobit od svega 3,83 miliona KM, što u prosjeku iznosi oko 400 KM po zaposlenom godišnje. Posebno je problematičan podatak da je dobit po posječenom kubnom metru drveta iznosila tek 0,04 KM, što ukazuje na izrazitu neefikasnost u upravljanju jednim od najvrjednijih prirodnih resursa u zemlji.
Dodatni problem predstavljaju nenaplaćena potraživanja od kupaca, koja su u 2023. godini iznosila 27,73 miliona KM, od čega je 15,88 miliona KM starije od godinu dana i teško naplativo. Analiza ukazuje i na ekstremne razlike u cijenama drvnih sortimenata, gdje je, na primjer, kubik hrasta prve klase u jednom preduzeću prodavan za 152 KM, dok je u drugom dostizao cijenu od 567 KM, što je razlika veća od 250 posto.
Transparency International upozorava i na nizak stepen transparentnosti, budući da je tek 34 posto ključne dokumentacije dostupno na zvaničnim internet stranicama šumarskih preduzeća, dok većina ne objavljuje cjenovnike niti izvještaje o radu. Sve to, navodi se u analizi, dodatno pojačava sumnje u politički utjecaj, pogodovanje povlaštenim kupcima i neodrživo upravljanje šumama u Bosni i Hercegovini.
Kao nužne mjere, predlaže se donošenje zakona o šumama u Federaciji BiH, uspostava jedinstvenog informacionog sistema šumarstva, jačanje inspekcijskog nadzora i depolitizacija upravljanja, kako bi se osigurala dugoročna održivost i veća korist za građane.