Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović jučer je u Zagrebu govorio na predstavljanju zbornika „Hrvati u dejtonskoj BiH stanje i budućnost“, obilježavajući trideset godina od potpisivanja mirovnog sporazuma koji je, kako je rekao, Bosni i Hercegovini donio „nesavršeni mir“. Kao glavni urednik izdanja, naglasio je da autori dijele uvjerenje kako Bosna i Hercegovina mora razmišljati o konsocijacijskom uređenju i federalizmu koji bi garantovao jednak glas sva tri konstitutivna naroda.
Čović je upozorio da bi „bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratila zemlju odmah na početak“, ističući da je trećina radova u zborniku posvećena budućnosti BiH i prijedlozima njene reorganizacije. Govoreći o dejtonskom okviru, rekao je da je „Dejtonsko pariškim sporazumom BiH dobila nesavršeni mir“ i dodao da politički akteri moraju razumjeti posebnost zemlje „kakva se može prepoznati i u demokratijama poput Belgije ili Švicarske“.
„Još uvijek se neki trude da BiH izgubi ona svoja tri sadržaja, za mene najvrijednijih stvari tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH“, rekao je Čović, naglašavajući kako se nesavršenost dejtonskog uređenja vidi i u aktuelnoj blokadi vlasti, koja onemogućava donošenje reformskih zakona potrebnih za otvaranje pregovora s Evropskom unijom.
Čović je izrazio uvjerenje da će se reformski zakoni ipak naći pred državnim parlamentom do kraja godine. „Naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri strane, ali i zadovoljiti evropske standarde“, rekao je i najavio sastanak sa srpskim političkim predstavnicima sljedeće sedmice u Banjoj Luci.
Govoreći metaforički o Bosni i Hercegovini, usporedio ju je s maslinom koja ne traži mnogo vode. „Ono što je problem te masline ko god je prolazio pored nje ju je zalijevao kako god je stigao, posebice oni koji su se proglasili ekspertima. Naša maslina zbog toga ima danas mnogo više grana vodopija i štetnika, na štetu tri ključne grane tog stabla“, rekao je Čović u završnom dijelu obraćanja.
Nakon njegovog istupa oglasio se zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i predsjednik stranke Naprijed, Šemsudin Mehmedović, koji je za „Slobodnu Bosnu“ iznio oštru kritiku Čovićevih poruka. U osvrtu na ulogu Hrvatske u ratu, Mehmedović je rekao da je „Tuđmanov Zagreb rukovodstvo bosanskih Hrvata tokom agresije na BiH gurnuo u ralje udruženog zločinačkog pothvata“, navodeći da se ta hipotekarna sjena najjasnije ogleda u zločinu u Ahmićima i pokušajima podjele zemlje.
Osvrnuvši se na savremene političke odnose, rekao je da se „tri decenije poslije Plenkovićev Zagreb, podržavajući Čovićevo jednoumlje, gura bosanske Hrvate u ralje istovjetnog udruženog administrativnog pothvata“, u kojem se antidejtonskom i antievropskom blokadom zemlje radi „za interes Putina i antizapadnih sila“.
Mehmedović je ocijenio da stalne priče o federalizaciji i trećem entitetu služe „očuvanju Čovićeve privatne kontrole“, tvrdeći da se time stvara prostor za „nedodirljivog oligarha koji se ogrnuo zastavom EU, a divi se Putinu, Dodiku i Lukašenku“. „Posljednji Bunozin pokušaj da podmetne kukavičje jaje kroz izmjene zakona o VSTV u samo je još jedna potvrda sramne uloge u kojoj se radi za zločinački ratni cilj“, rekao je Mehmedović.