Bosna i Hercegovina 30 godina nakon Dejtona i uprkos milijardama dolara međunarodne pomoći predstavlja propalu i duboko podijeljenu državu, ocijenio je Max Primorac iz Fondacije Heritage na saslušanju pred Pododborom za Evropu u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, gdje se razgovaralo o putevima za stabilnost Zapadnog Balkana.
Tokom izlaganja naglašeno je da Washington mora snažnije djelovati na terenu, uključujući imenovanje političkih ambasadora koji bi promovisali ekonomske interese i bili spremni koristiti sankcije kako bi se regija udaljila od utjecaja Rusije, Kine i Irana.
Primorac je izjavio da se suverenitet Bosne i Hercegovine ne može obnoviti bez ukidanja Ureda visokog predstavnika, navodeći da međunarodni nadzor, kako ga vidi, slabi državnost i produbljuje nepovjerenje među narodima. „Visoki predstavnik urušava državni suverenitet i truje međuetničke odnose“, rekao je Primorac i dodao da bi američka politika trebalo da odustane od pokušaja stvaranja centralizirane države. „State Department mora prekinuti napore za stvaranje centralizirane države koju dominantno vode muslimani jer se time narušava jednakost među narodima prema Dejtonskom sporazumu“, poručio je.
Govoreći o balkanskim odnosima, naglasio je da takav pristup, kako tvrdi, motiviše Srbe na separatizam, dok Hrvate ostavlja u položaju obespravljenosti. „Hrvati su žrtve diskriminacije dominantne nacije u rukama većinskih muslimana i nemaju pravo da sebi biraju predstavnika“, naveo je Primorac. Posebno je ukazao na blokiranje Južne interkonekcije, projekta proširenja američkog plinovoda, za šta je optužio, kako kaže, političke strukture u Sarajevu.
U izvještajima predstavljenim Kongresu naglašeno je i da Srbija ostaje glavni kanal kroz koji istočni blok širi svoj utjecaj prema Bosni i Hercegovini, što se označava jednim od ključnih faktora destabilizacije regije. Ocijenjeno je da prihvatanje zapadnih političkih i sigurnosnih standarda od Srbije ostaje neispunjen uslov za dugoročnu stabilnost Balkana.
Viši saradnik Instituta Hudson, Luke Coffey, podsjetio je da se američka strategija na prostoru Bosne i Hercegovine ne može smatrati dosljednom sve dok postavlja otvorena pitanja oko odnosa sa liderom Republike Srpske.
„Tokom dvije decenije na vlasti Dodik je poduzeo korake da potkopa legitimne državne strukture Bosne i Hercegovine stvaranjem paralelnih institucija unutar Vlade Republike Srpske. Tokom svega toga, ovaj proces je podržavala Rusija, a također i Srbija“, rekao je Coffey, osvrćući se i na prošlogodišnju odluku američkog Ministarstva finansija. „Kako god, prošlog oktobra ministar finansija, neočekivano, uklanja Dodiku i njegovoj mreži sankcije. To se desilo niotkuda, neutemeljeno ni na jednoj američkoj strategiji prema Balkanu i s nejasnoćom šta dobijamo zauzvrat“, zaključio je Coffey.
