Italijanski novinar i pisac Ezio Gavazzeni prikupio je svjedočenja i dokumente koji ukazuju na to da su tokom opsade Sarajeva, posebno 1993. i 1994. godine, strani državljani plaćali ogromne svote novca – između 80 i 100 hiljada eura – kako bi s položaja oko grada pucali na civile. Prema njegovim navodima, te „ljudske safarije“ organizovala je srbijanska služba sigurnosti, a najjeziviji dio priče odnosi se na tvrdnje da je odstrjel djece bio još skuplji. Gavazzeni navodi da među sudionicima ima najmanje pet Talijana, što je ranije objavila i „Slobodna Bosna“.
Opsada Sarajeva, u kojoj je ubijeno više od 11 hiljada civila, od čega oko hiljadu snajperskom vatrom, već je historijski potvrđena kao jedna od najmračnijih epizoda rata, a nova svjedočenja ponovo otvaraju pitanje uloge stranih državljana u tim zločinima. Ključni Gavazzenijev svjedok je bivši obavještajac Edin Subašić, koji tvrdi da je još 1993. o „safarijima“ obavijestio talijansku vojnu obavještajnu službu SISMI. U pismu koje je dao Gavazzeniju opisao je navodne „turiste“ kao bogate, utjecajne lovce, psihopatskih sklonosti, koji su tražili „ljudski trofej“ nakon što su isprobali sve vrste legalnog lova.
Gavazzeni tvrdi da posjeduje imena nekih od učesnika, uključujući vlasnika jedne privatne klinike, te da većina njih ima ekstremno desničarska uvjerenja. Istovremeno, postavlja se pitanje vjerodostojnosti i dostupnosti dokumenata, jer Subašić tvrdi da su relevantni spisi u BiH označeni kao tajni. Navodno je SISMI 1994. godine odgovorio da su „safariji“ polazili iz Trsta i da su zaustavljeni, ali taj dokument nije potvrđen.
Ipak, priča o „snajper-turizmu“ nije nova – još 1995. Corriere della Sera pisao je o strancima koji dolaze u Sarajevo da pucaju, a svjedočenja o tome pojavila su se i pred Haškim tribunalom. Jedan američki dobrovoljac govorio je o „snajper-turistima“ koji su birali najranjivije mete, uključujući djecu.
Novi val interesa za ovu temu pokrenuo je dokumentarni film „Sarajevo safari“ slovenskog autora Mirana Zupaniča iz 2022. godine, nakon kojeg je Gavazzeni odlučio dodatno istražiti navode. Srpska strana sve vrijeme naziva priču izmišljotinom, ali Gavazzeni tvrdi da posjeduje dovoljno materijala za istragu.
Na sve se osvrnuo i Šemsudin Mehmedović, zastupnik u državnom parlamentu, koji je upozorio da se radi o jednom od najmonstruoznijih zločina evropske historije i zatražio hitnu, nezavisnu istragu. Istakao je da su prema navodima novinara i dostupnim snimcima u ove aktivnosti mogli biti uključeni i visoki politički akteri iz Srbije i entiteta RS, te da je neophodno ispitati sve materijale, uključujući one na kojima se, kako tvrde pojedini autori, vidi i Aleksandar Vučić na položajima iznad Sarajeva.
Mehmedović je poručio da je krajnje vrijeme da pravosuđe BiH preuzme odgovornost i procesuira zločine nad građanima BiH, uz poruku da su hrabri novinari i istraživači ponovo pokazali koliko su važni u rasvjetljavanju zločina koji desetljećima ostaju nekažnjeni.