Dok diskontni lanac Aldi Suisse u Švicarskoj privlači pažnju snižavanjem cijena hljeba na samo 0,99 franaka, u Bosni i Hercegovini pekarska industrija već godinama pokazuje potpuno suprotan trend. Dok cijene sirovina stagniraju, a brašno čak pojeftinjuje, cijene hljeba i peciva kod nas i dalje rastu – i to bez jasnog ekonomskog opravdanja.
U Švicarskoj je Aldijev potez izazvao burne reakcije javnosti. Mnogi građani pozdravili su sniženje kao olakšanje kućnim budžetima, dok su pekari upozorili da bi to moglo ugroziti male obrte. Ipak, za većinu kupaca prevagnula je činjenica da hljeb, osnovna namirnica, postaje dostupniji svima. „Ljudi više nemaju novca za luksuzne peciva“, komentirao je jedan od čitatelja švicarskog Blicka.
Hljeb za četiri godine poskupio više od 100 posto
U Bosni i Hercegovini situacija je potpuno drugačija. Prema dostupnim podacima, cijene hljeba su u posljednje četiri godine porasle za čak 117 posto, iako cijena pšenice danas iznosi svega 36 feninga po kilogramu. U istom periodu kilogram brašna pojeftinio je s 1,7 KM na 1,5 KM, dok kilogram hljeba danas prosječno košta 3,7 KM.
„Ovaj rast cijena nema nikakvog opravdanja“, tvrdi Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice. „Kada pogledate odnos cijene pšenice i hljeba, jasno je da neko zarađuje previše, a to sigurno nisu proizvođači.“
Sličnog mišljenja su i potrošači. Admir Arnautović iz Udruženja za zaštitu potrošača Srednja Bosna podsjeća da je prije četiri godine prosječna plata omogućavala kupovinu više od hiljadu hljebova, dok se danas za isti iznos može kupiti jedva 700.
„Pad kupovne moći je drastičan, a cijene osnovnih proizvoda neumoljivo rastu“, kaže on.
Koliko stvarno košta kilogram hljeba?
Dodatni apsurd pokazuje i izračun jednog građanina BiH koji je proračunao koliko zaista košta proizvodnja hljeba. Prema njegovim podacima, trošak sirovina za jedan hljeb iznosi tek 0,37 KM, dok se isti hljeb na tržištu prodaje za 2 KM. „Ako se u pekari za 20 minuta ispeče 20 hljebova, realni trošak je još niži. Očito je da se radi o nerealnim maržama“, navodi on.
Pekari se, s druge strane, pravdaju porastom troškova rada i režija, no činjenice govore da se cijene dižu i kad brašno, struja i gorivo ostaju stabilni. U nekim gradovima, pekari opravdanje nalaze u višim platama radnika, ali građani s pravom pitaju – zašto je hljeb najskuplji upravo u zemlji s najnižim standardom u regiji?
U vrijeme kada se u Švicarskoj diskonti bore da osnovne namirnice učine dostupnijima, u BiH pekari, čini se, nastavljaju po starom – s logikom da će potrošači, bez obzira na cijenu, i dalje kupovati hljeb./Tuzlainfo.ba/