Političar penzioner u Bosni i Hercegovini vrijedi kao četiri, pa čak i šest običnih. Dok uživaju dvostruka primanja, i penziju i platu, sve je više građana čija redovna primanja jedva da pokriju mjesec dana.
Umirovljeni građani koji se nisu bavili politikom od svoje penzije teško da mogu živjeti. Uz stalni rast troškova života, svakodnevica se za mnoge pretvara u snalaženje, a ne življenje.
Prema zakonodavnom okviru, zaposleni u institucijama BiH imaju pravo na otpremninu u visini šest neto plata, što iznosi oko 30 hiljada maraka. Nakon toga im pripada i plata koja doseže do pet hiljada maraka.
„U posljednjih 15 godina, od 2010. godine, 23 visoka zvaničnika iz PSBiH, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH iskoristilo je to pravo“, navodi novinarka CIN-a Ema Maslo.
Pravo na penziju u sazivu od 2022. do 2026. ostvarila su četiri zastupnika, ali su nastavili radni odnos kao profesionalni zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH. O mogućem smanjenju otpremnina sa 30 na 10 hiljada maraka više puta se raspravljalo, ali političke volje za izmjene nije bilo.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović podsjeća da institucije ostaju pretrpane ljudima koji su trebali otići u penziju i ustupiti prostor mlađima. „Mi imamo sektor za reformu javne uprave koji niko i ne spominje zadnjih nekoliko godina, a koji bi trebao da se bavi tim pitanjima“, poručio je Mehmedović.
Da su zakone krojili oni koji od njih imaju najviše koristi, smatra novinarka Rubina Čengić. Kako kaže, političari i nakon penzionisanja imaju pravo na visoke plate i otpremnine, a umjesto da znanje prenose kroz partije i društveni angažman, oni biraju ostanak na mjestima moći.
„Mogu da se vrate i djeluju u svojim političkim partijama kao mentori, edukatori, analitičari ili promotori ideja na terenu. Ne, oni radije zadržavaju poziciju moći u instituciji gdje se donose odluke i raspolaže javnim novcem“, naglasila je Čengić.