Prema podacima za mart ove godine, Hrvatska bilježi najveći rast cijena teletine i junetine među svim članicama Evropske unije. U poređenju s istim periodom prethodne godine, a prema evropskim parametrima i istraživanjima o cijenama mesa, cijene ovih vrsta mesa u Hrvatskoj porasle su za čak 18,5 posto, čime je Hrvatska postala rekorder u EU po poskupljenju u toj kategoriji. Iza nje slijede Portugal i Latvija, dok je na dnu ljestvice Francuska, gdje su cijene porasle tek 2,2 posto. Veći rast od Hrvatske, kada je riječ o zemljama u regionu, bilježi samo Bosna i Hercegovina, piše Večernji list BiH.
Naime, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene junetine bez kosti u Federaciji BiH u junu ove godine bile su gotovo 25 posto više u odnosu na maj prošle godine.
Prosječna cijena kilograma junetine bez kosti u junu prošle godine iznosila je 19,94 KM, dok je ove godine porasla na 24,34 KM. Junetina, međutim, nije jedini proizvod koji je poskupio – u posljednjih nekoliko godina evidentiran je rast cijena svih osnovnih prehrambenih namirnica. Tokom 2020. godine kilogram teletine s kosti mogao se kupiti za 10 KM, teleća šnicla za 18,90 KM, junetina bez kosti za 13,39 KM, a piletina za 6,50 KM. Već naredne godine uslijedio je nagli skok – kilogram teletine s kosti 2021. koštao je 20 KM, teleće šnicle 25 KM, junetina bez kosti 13,55 KM, a piletina oko 9 KM.
Trend je nastavljen i 2022. godine, kada je kilogram piletine dostigao cijenu od 11 KM. Tokom 2023. cijene su nastavile rasti – piletina je skočila na 12 KM, teleći but na 30 KM, a juneći but na 20 KM. Krajem 2024. godine kilogram piletine koštao je 12,80 KM, juneća plećka bez kosti 22 KM, teleća plećka bez kosti 24 KM, dok je ona s kosti bila 18 KM.
Pored mesa, značajno su porasle i cijene mliječnih proizvoda, maslaca, riže, voća i povrća. Drastičnost rasta najbolje ilustruje podatak da je sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u aprilu 2022. godine iznosila 1987,72 KM, dok je u junu ove godine narasla na 3180,40 KM, od čega je skoro 1450 KM bilo potrebno samo za hranu. U istom periodu cijena maslaca porasla je s 22 na 40 KM, litar mlijeka skuplji je za 1 KM, a kilogram sira za 5 KM.
Rasle su i cijene ulja, jaja, riže i kruha, a ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se poskupljenjima ne nazire kraj. Izvještaj FAO-a (Agencije UN-a za hranu i poljoprivredu) pokazuje da su se cijene hrane u junu približile najvišem nivou u posljednje dvije godine. Skok cijena mesa i biljnih ulja nadmašio je pojeftinjenja šećera i žitarica.
Ovaj rast posebno pogađa Bosnu i Hercegovinu, koja većinu hrane uvozi. FAO indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u junu je iznosio 128 bodova – za 0,5 posto više nego u maju, približivši se najvišoj vrijednosti u posljednje dvije godine (128,2 boda u aprilu).
U poređenju s prošlogodišnjim junom, cijene su bile više za 5,8 posto. Najviše su u maju poskupjela biljna ulja (za 2,3 posto), a rast cijena palminog, repičinog i sojinog ulja pripisuje se većoj potražnji u sektoru biogoriva. S druge strane, cijene suncokretovog ulja blago su pale zbog povećane proizvodnje u crnomorskoj regiji.
Cijene mesa u svijetu također su znatno porasle – za 2,1 posto – dostižući najviši nivo otkad FAO vodi evidenciju. Snažan rast bilježili su govedina, svinjetina i ovčetina, dok je cijena mesa peradi zabilježila pad.
Mliječni proizvodi u junu su poskupjeli za dodatnih 0,5 posto jer je smanjena ponuda u Oceaniji i Evropskoj uniji, dok je u Aziji kontinuirano visoka potražnja podigla cijene maslaca na historijski maksimum.