Samit NATO-a u Hagu, uprkos tome što ga mnogi nazivaju historijskim, prošao je bez ijednog komentara iz političkog vrha BiH. Iako je članstvo u NATO-u deklarativno vanjskopolitički cilj države, BiH već godinama nema važeći strateški dokument o vanjskoj politici, niti pokušaj njegovog donošenja. Ministarstvo vanjskih poslova nije ni pokušalo izraditi nacrt, iako mu je to zakonska obaveza.
Uprkos tektonskim promjenama u sektoru sigurnosti i dogovoru članica NATO-a da izdvajaju 5% BDP-a za odbranu, BiH ostaje pasivna. I dalje se troši znatno više na policiju nego na vojsku – u 2023. godini gotovo tri puta više, pokazuje analiza Centra za sigurnosne studije (CSS). Naime, izdvajanja za policijske strukture iznosila su oko 1,1 milijardu KM, dok su budžetska sredstva za odbranu bila manja od 400 miliona.
Poređenja s državama u okruženju dodatno naglašavaju disbalans. Srbija je, na primjer, u istoj godini za vojsku izdvojila 2,7 milijardi KM, Hrvatska oko 2 milijarde, dok je BiH ostala na simboličnim ciframa. U većini evropskih zemalja troškovi za odbranu premašuju izdvajanja za policiju – u nekima čak i višestruko.
CSS upozorava da političke strukture u BiH već godinama ignorišu sektor odbrane, dok se javni prostor zatrpava temama unutrašnje sigurnosti i demonstracijom sile, posebno u vezi s policijskim strukturama. U međuvremenu, vojni segment sigurnosti ostaje u drugom planu, bez ozbiljne rasprave, dok globalni sigurnosni izazovi rastu.
Kao minimum odgovornosti, navodi se, bilo bi očekivano da institucije konačno pokrenu proces izrade nacionalne sigurnosne politike, dokumenta koji je Vijeće ministara BiH u potpunosti ignorisalo, uprkos jasnom zadatku Predsjedništva da se isti donese u roku od šest mjeseci.
“Neodgovorno je nastaviti s politikom ignorisanja sektora odbrane, dok se politička energija troši na dnevnopolitičke teme bez dugoročnog značaja,” poručuje dr. Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije.
