Za manje od šest mjeseci Bosnu i Hercegovinu očekuje značajna ekonomska promjena čiji će teret snositi građani, a njena visina zavisi isključivo od domaćih vlasti.
Od 1. januara naredne godine, domaće kompanije biće obavezne plaćati Evropskoj uniji porez na emisiju ugljendioksida (CO2), poznat kao Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).
Razlog tome je što BiH do sada nije ispunila ključne uslove za izuzeće od ovog poreza — poput uspostavljanja berze električne energije, povezivanja tržišta, formiranja sistema trgovine emisijskim kvotama (EU ETS) i donošenja strategije klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Da je BiH implementirala EU ETS, sredstva od kvota ostajala bi u domaćim budžetima, dok će sada prihod od CBAM-a ići direktno u budžet EU.
CBAM se primjenjuje na sve zemlje koje nisu članice EU kako bi se osigurala ravnopravnost između domaćih i evropskih kompanija koje već plaćaju porez na emisije štetnih plinova. Cilj je stimulisati prelazak na obnovljive izvore energije i smanjenje zagađenja.
Najviše će biti pogođene elektroprivrede u BiH koje većinu struje proizvode iz uglja, što će ih primorati na promjene u proizvodnim procesima i veće korištenje obnovljivih izvora. Iako EU već četiri godine upozorava domaće vlasti na CBAM, do sada je postignut vrlo mali napredak u njegovom izbjegavanju.
Početkom 2026. godine, bh. izvoznici u EU moraće podnositi izvještaje o godišnjoj emisiji CO2, a kupci u Uniji će na osnovu tih podataka kupovati odgovarajuće certifikate za emisije. Tačnost izvještaja biće kontrolisana, a lažne informacije sankcionisane.
Mala i srednja preduzeća koja emituju do 50 tona CO2 biće izuzeta od ovih obaveza. Domaće kompanije će morati uspostaviti sistem za prikupljanje podataka, pripremu izvještaja i pratiti izmjene u pravilima CBAM-a.
Cijena CBAM certifikata varira u skladu s tržištem i do sada je dostizala i 180 eura po toni CO2.
EU snažno pritišće BiH da ubrza prelazak na obnovljive izvore energije kako bi smanjila zagađenje i troškove, no, prema evropskim izvorima, BiH se nalazi među zemljama s najlošijom regulativom u Evropi.
Uz to, problem predstavlja i zastarjela elektroenergetska infrastruktura koja otežava prijenos energije iz obnovljivih izvora.
Iako je precizan utjecaj CBAM-a na bh. ekonomiju teško predvidjeti zbog složenosti izračuna, jasno je da će posljedice biti velike i da će građani to osjetiti kroz skuplju energiju, robu i usluge. Naplata CBAM-a počinje 2027. godine, za emisije iz 2026. godine.