Narodna skupština RS-a večeras je usvojila sporni prijedlog za pristupanje donošenja novog entitetskog ustava. Za je bilo 59 poslanika.
Ovaj novi ustav koji se razmatra sadrži niz antiustavnih članova, odnosno članova koji se kose s Ustavom Bosne i Hercegovine. Ovim nacrtom ustava dodatno se “potvrđuju” antiustavni zakoni koje je ranije donijela NSRS, a kojim se zabranjuje rad institucija Bosne i Hercegovine u entitetu RS, a za koje je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru kojom se njihova primjena zabranjuje.
Dio prijedloga i nepostojeća državnost entiteta
U preambuli ustava ponovo se daje nepostojeća “državnost entitetu RS”: “Ustavno uređenje Republike Srpske zasniva se na pravnom kontinuitetu od 9. januara 1992. godine kao dana proglašenja Republike Srpske i 28. februara 1992. godine, kada je donesen prvi Ustav Republike Srpske; na istorijskom kontinuitetu srednjovjekovne državnosti zemalja kojima su vladale dinastije Nemanjića, Kotromanića i druge.”
U članu 5. navodi se kako da “RS može istupiti iz sporazuma na nivou BiH”, te da se sporazum iz stava 1, može “potvrditi referendumom u RS”.
U članu 5. stavu 3. navodi se da “sporazum o promjeni granične linije između RS i FBiH može se potvrditi referendumom u RS”.
“Republika Srpska suvereno odlučuje o svojim ovlašćenjima, zadržavajući pravo da svojom slobodnom voljom istupa iz sporazuma (na nivou BiH)”.
U članu 6. tako se navodi da “NSRS i Vlada RS mogu obustaviti primjenu bilo kojeg akta organa ili institucije na nivou BiH koji nemaju osnovu u Ustavu BiH”, da zakoni nemaju pravno dejstvo u RS, da će se “zakoni koje donese PSBiH primjenjivati nakon što ih NSRS potvrdi”.
U jednom od članova navodi se kako “Odluku o potpisivanju sporazuma o izmjenama i dopunama Ustava BiH donosi Narodna skupština RS”.U članu 9. navodi se kako RS “ima pravo na samoopredjeljenje”, da može uspotavljati “specijalne, paralelne veze”, “udruživati se u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim i drugim državama ili grupom država”.
Ovim novim ustavom utvrđuje se da je glavni grad RS Banja Luka, a prijestonica Istočno Sarajevo sa sjedištem na Palama.
Dio ustava posvećen je i medijima pa se medijima “zabranjuje da iznose neistine koje za posljedicu mogu imati povredu časti i ugleda drugog”, a za nevladnine organizacije “koje se finansiraju iz inostranstva” dozvoljeno da se osnuju samo “pod uslovima utvrđenim zakonom”.
U “slučaju ratnog stanja, mandat NSRS se produžava dok to stanje traje” – navodi se u članu 81.
Republici Srpskoj pripadaju “sve državne funkcije i nadležnosti” osim onih koje su članom 3. Ustava BiH izričito predviđene kao nadležnosti institucija BiH.
Član 115. govori kako “RS može proglasiti vojnu neutralnost ili odlučiti o vojnom savezu s drugim državama”, a u članu 116. “RS ima svoju vojsku” za koju će se donijeti poseban zakon.
Član 130. bavi se “Visokim sudskim i tužilačkim savjetom RS”.
Naglašeno je da ustav stupa na snagu danom njegovog proglašenja.
Matematika za usvajanje ustava
Za usvajanje prijedloga odluke o pristupanju donošenja novog ustava RS-a je bila potrebna opća većina, koju stranke okupljene oko Milorada Dodika imaju. Od 71 prisutnog poslanika, glasalo je 59, za je bilo 50, protiv je bilo njih sedam, a suzdržano dvoje.
Nakon ove sjednice, na kojoj su iskazali namjeru usvajanja novog ustava, a za šta nije glasala opozicija u RS-u, zakazana je sjednica s ciljem usvajanja nacrta novog ustava. Sjednica će biti održana sutra (četvrtak), a na dnevnom redu će osim Nacrta ustava biti i Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS-a, po prijedlogu Milorada Dodika.
Za usvajanje nacrta ustava je također potrebna opća većina, a zatim on ide u javnu raspravu i na potrebne zakonodavne odbore.
Na kraju, za usvajanje izmjena ustava je potrebno dvotrećinsko glasanje u NSRS-u, kao i većina u svakom klubu Vijeća naroda RS-a. Dodik bi potencijalno mogao izvršiti pritisak na nekoliko poslanika u NSRS-u da glasaju za ustav i omoguće mu dvotrećinsku većinu, međutim Vijeće naroda RS-a mu je nedostižno.
Predsjednik Kluba SNSD-a u NSRS-u Srđan Mazalica je tokom sjednice iznio tvrdnju da za usvajanje novog ustava RS-a nije potrebno Vijeće naroda RS-a, ali to nije pravno obrazložio.
Protekla sjednica je bila burna od samog početka, a predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić je nastavio svoju praksu nedemokratskog vođenja sjednice i onemogućavanja opozicionara da govore. Tokom sjednice su tri opoziciona poslanika izbačena i oduzeta im je riječ (Igor Crnadak, Nebojša Vukanović i Đorđe Vučinić), a Ramiz Salkić je sam napustio sjednicu nakon što je Stevandić dozvolio uvrede tokom njegovog govora./TI,SB,Klix/